Ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović izjavio je da su evropske integracije prioritet za Crnu Goru i pored jačanja ekonomske saradnje sa Kinom.
Darmanović je u razgovoru za „Vijesti“ kazao i da će Crna Gora morati da reaguje ako Srbija uskoro ne riješi slučaj Branke Milić, optužene u slučaju „državni udar“ koja se nalazi u srpskoj ambasadi u Podgorici.
"Što se naše posvećenosti EU, mislim da o tome nema nikakvog spora. Mi možemo da održavamo dobre odnose sa svima, od ekonomskih do političkih, uključujući i geopolitičke aspirante na Zapadni Balkan, ali se naš pravac zna. On je izabran, odlučen i sprovodi se, a to je integracija u evroatlantske strukture. Atlantski dio je završen, a EU je prioritet broj jedan. Kina stoji kao značajan ekonomski partner koji, kreditiror i izvođač za nas kapitalnog projekta autoputa, ali u smislu vrijednosti i onoga gdje želimo da budemo mi nemamo nikakve dileme“, kazao je Darmanović, odgovarajući na pitanje da li Crna Gora, osim EU, treba da ima i druge spoljne prioritete.
"EU je u februaru objavila Strategiju proširenja na Zapadni Balkan i čak je pomenula godine i datume što nije bio lak korak. Evropska komisija (EK) je time demonstrirala dosta veliku posvećenost tom procesu. Druga je stvar što mi vjerujemo bi to u stvarnosti moglo da bude i brže, ali mislim da treba da imamo razumijevanja. Evropa se suočava sa Bregzitom za koji se još ne zna ni da li će dogovor između dvije strane biti postignut, a već duže se vode diskusije i kakva će sama EU biti poslije toga.“
- Dio javnosti smatra da bi izbori za Evopski parlament (EP) u maju mogli usporiti eventualne inicijative iz Brisela prema Balkanu. Kakva su Vaša očekivanja?
Od evropskih izbora ne očekujem spektakularne promjene. Znam da mnogi očekuju da će doći do dramatičnog uspona desnih populističkih partija u Evropi. Sa rizikom da pogriješim, ne spadam u tu grupu. Mogu da zamislim da će desne populističke partije dobiti više mjesta nego što sada imaju.
To je možda realno, ali mislim da neće uticati na sastav Evropske komisije (EK) i da će nju činiti tradicionalne evropske partije. Dakle, grupa umjerenih partija koja je i do sada činila većinu u EP. Moguće da će koalicija u EK biti šira nego što je sada, ali evropske zemlje su navikle na kompromise u stvaranju vlada, tako da ne vjerujem da će to biti problem. U tom smislu prije očekujem kontinuitet nego dramatične zaokrete.
- Očekujete li zaustavljanje procesa proširenja EU?
Proces proširenja na Zapadni Balkan će se nastaviti. Naravno, odgovornost je prije svega na nama, jer mi moramo da pokažemo da smo sposobni da budemo dio evropskog pravnog sistema i nasljeđa, ali i EU treba da pokaže da je zaista zainteresovana za Zapadni Balkan. Proširenje nikada nije samo tehničko pitanje ispunjavanja standarda, već uvijek ima i geopolitičku dimenziju. EU ovdje ima ozbiljne i vrlo aktivne konkurente koji sa sobom nose različite sisteme vrijednosti.
- I pored izjava pojedinih zvaničnika da su odnosi sa Srbijom najbolji u posljednje dvije decenije, sve su otvorenija neslaganja i medijske polemike državnih zvaničnika. Predsjednik Milo Đukanović je nedavno kazao da Srbija zaoštrava odnose sa komšijama u regionu. Smatrate li da Srbija na taj način utiče na stabilnost u regionu?
Mislim da je konstatacija koju je predsjednik države iznio tačna. Srbija na razne načine ima, u posljednje vrijeme, sve više problema u odnosima sa svojim susjedima. Negdje su to ekonomska, negdje politička, a negdje identitetska pitanja. U našem slučaju, ovo se često manifestuje kao problem sa time da Crna Gora vodi samostalnu politiku, u skladu sa sopstvenim interesima i savezništvima kojima pripada. Osim toga, trenutno u najmanju ruku postoji pitanje u vezi sa opstrukcijom pravde, odnosno sprovođenjem načela međunarodnog prava i odnosa između civilizovanih zemalja.
U ovom momentu u ambasadi Srbije, dakle na njihovoj teritoriji, a u našoj zemlji, smještena je osoba koja je bjegunac od pravde i to pitanje mora da se riješi. Mi postupamo u skladu sa svim međunarodnim pravilima i dobrim odnosima između dvije prijateljske zemlje, ali ovakvo stanje u kome nema nikakvog rješenja, a nastavlja se opstrukcija tekućeg sudskog procesa u Podgorici, ne može trajati unedogled. Mi se još uvijek nadamo da će Srbija u tom slučaju pomoći sebi, pa time i nama. Vrijeme, međutim, polako ističe i ukoliko ne bude nikakvog odgovara, onda će to biti replika “slučaja Asanž”, što ima svoje posljedice i mi ćemo morati da preduzmemo određene korake.
- Smatrate li da je u slučaju Branke Milić, ali i Svetozara Marovića, Crna Gora bila nedovoljno istrajna u zahtjevima prema Srbiji? Poslanici opozicije su u Skupštini nedavno sugerisali da Vlada nije iskoristila diplomatski pritisak.
Slučaj Svetozara Marovića je dobio pravosnažni epilog i on je sad, prije svega, u domenu odnosa pravosudnih organa. Na kraju krajeva, radi se o nekome ko se trenutno nalazi u Beogradu. Naši pravosudni organi su uputili sve moguće zahtjeve koju nalažu pravila te struke i do sada nije bilo rezultata. Slučaj Branke Milić je drugačiji, jer je sudski postupak u toku i vrši se ometanje pravde u samom procesu. Mi nijesmo željeli da žurimo ili pretjeramo sa reakcijama prema susjednoj i prijateljskoj zemlji. Još uvijek se nadam da Srbija neće doći u situaciju da se odluči za pružanje trajnog utočišta bjeguncu od pravde i da će time biti izbjegnute dalje neprijatnosti.
- Do kada ćete čekati?
Sigurno da čekanje neće biti tako dugo.
- Ministarstvo finansija SAD je nedavno objavilo da je oligarh Oleg Deripska uticao na izbore u Crnoj Gori 2016. godine. Očekujete li nastavak ruskog uticaja na Crnu Goru i nakon ulaska u NATO, ali i njeno jače prisustvo na Balkanu?
Crna Gora je svakako jedan od ciljeva generalnog ruskog uticaja na Zapadnom Balkanu. Ne bih, ipak, rekao da je fokus posebno na nama. Rusija prosto nastavlja sa svojom revizionističkom politikom u međunarodnim odnosima i Balkan je jedan od djelova u tom mozaiku. To je politika koja teži preuređenju ukupnih međunarodnih odnosa u korist Rusije i njenih saveznika i satelita.
Rusija je već pokazala da je, u okviru svoje strategije “hibridnog ratovanja”, spremna da koristi i silu kada to smatra neophodnim. Ta politika se na Zapadnom Balkanu ogleda u u nuđenju ili nametanju alternativa u odnosu na evroatlantsku agendu. Rusija nikad nije krila da se protivi članstvu u NATO bilo koje od naših zemalja ali čini mi se da, bez obzira na suprotne deklarativne izjave, ne gleda blagonaklono ni na evropsku agendu i da je EU zapravo stvarna meta ruske spoljne politike.
- Kako ocjenjujete trenutne odnose sa Rusijom?
Što se tiče naših bilateralnih odnosa, smirilo se usijanje koje je dostignuto pokušajem državnog prevrata 2016. godine. Nema više, osim sporadično, zapaljive retorike, odnosi su ušli u neku vrstu rutine i postoji saradnja. Privreda bilježi veliki broj gostiju iz Rusije. Mi ne želimo sukobe, niti političke razmirice ni sa kim, pogotovo ne sa jednom velikom silom. Kao i 2016. tako i danas mi samo branimo pravo na sopstveni izbor koji je davno definisan. Naravno, očekujem da se, u skladu sa njihovim spoljno-političkim prioritetima, djelovanje Rusije u našem regionu nastavi, pa samim tim i prema Crnoj Gori. Mi smo toga svjesni i u skladu sa time se i postavljamo.
Sa Prevlakom ni za jotu naprijed
- U kojoj su fazi pregovori sa Hrvatskom u vezi sa Prevlakom. Planirate li da idete na međunarodnu arbitražu, da li je crnogorska Vlada formirala novi tim za pregovore, angažovala pravne stručnjake koji bi je mogli zastupati?
Ništa se spektakularno ne dešava. Obije zemlje su zadovoljne privremenim režimom koji funkcioniše već dugi niz godina i ovo pitanje ne opterećuje naše odnose. Radi se o odnosima saveznika i prijatelja, ali smo svjesni da će to pitanje morati da se riješi. Mi ćemo sada imati jedinstvenu državnu komisiju za rješavanje graničnih pitanja, mada je malo vjerovarno da ovo pitanje riješimo na bilateralni način. Ono je dosta komplikovano i mislim da ćemo na kraju morati da pribjegnemo tome da, u dobroj vjeri, stvar povjerimo međunarodnoj arbitraži ili međunarodnom sudu. Međutim, nijesmo još u toj fazi. Vjerujemo da ćemo to rješavati kao dvije civilizovane zemlje koje su uz to i pripadnici istog saveza.
Nadamo se izvještaju o napretku prije izbora u EU
- Koji su po Vašem mišljenju ključni izazovi za crnogorsku spoljnu politiku u 2019. godini?
U 2018. svi ključni prioriteti vanjske politike su se kretali dobrim pravcem. Crna Gora je nastavila da otvara poglavlja i samim tim ostala predvodnik evrointegracionih procesa u regionu. Treba naročito da budemo zadovoljni otvaranjem zahtjevnog 27. poglavlja što je za nas važno i obzirom na odrednicu našeg ustava o ekološkoj državi. Sa druge strane uspješno smo se integrisali u NATO strikture i kao nova članica prepoznati smo kao odgovoran saveznik. Odnosi sa susjedima su dobri i imamo razgranate veze.
- Šta će biti prioriteti?
U 2019. naš strateški prioritet je nastavak evropske agende. Ostalo je otvaranje samo jednog poglavlja i spremni smo da u ovom momentu zatvorimo bar šest poglavlja. Znamo da to neće biti moguće u jednom turnusu, ali imamo te mogućnosti. Treba imati u vidu i da će se u tom periodu održati evropski izbori koji bi donekle mogli da utiču na kalendar evropskog proširenja, jer su izbori u maju, a svaki izbori predstavljaju određenu drama kod učesnika i odvraćaju pažnju od drugih pitanja. Mi se nadamo da bi izvještaj o napretku mogao biti dostavljen prije izbora i da bi smo samim tim imali potpuno regularan proces otvaranja i zatvaranja poglavlja.
Bonus video:
