Potpredsjednik Socijaldemokratske partije i šef njenog poslaničkog kluba Raško Konjević očekuje da Državno tužilaštvo po službenoj dužnosti provjeri da li je predsjednik Albanske alternative Nik Đeljošaj počinio krivično djelo kada je njemu i kolegama pred novogodišnje praznike zaprijetio jer nijesu podržali izmjene Zakona o javnom redu i miru.
Na inicijativu poslanika FORCE Gencija Nimanbegua da se u zakon unesu odredbe koje bi onemogućile kažnjavanje Albanaca zbog korišenja zastave Albanije, Vlada je predložila izmjene koje je dio poslanika, među kojima i SDP, protumačio kao kontroverzne. SDP je tokom glasanja bio uzdržan, izmjene zakona nijesu prošle jer ih ni Andrija Popović (Lliberalna partija) nije podržao.
U saopštenju 30. decembra Đeljošaj je poručio: “Ostaćete upamćeni kao veliki neprijatelji Albanaca, ne samo u Crnoj Gori, nego ćemo se potruditi da vas kao takve doživljavaju Albanci bilo gdje da žive!...(Ranko) Krivokapić, Konjević i Popović su od sinoć nepoželjne osobe bilo gdje Albanci žive”.
“Manje su bitne prijetnje koje mogu da imaju ličnu konotaciju. Nijesam podnio prijavu jer valjda Tužilaštvo radi svoj posao po Ustavu i zakonu. Zapanjujuća je poruka da je neko “nepoželjan na teritoriji Crne Gore gdje žive Albanci” zbog iznesenog političkog mišljenja u Skupštini. Ona direktno podriva građanski koncept države koji je Ustavom definisan i njen teritorijalni integritet. Crna Gora je nedjeljiva i svako, bez obzira na nacionalno, vjersko ili političko opredjeljenje, slobodan je na svakom pedlju njene teritorije.
A šta je bila zapravo moja poruka - da se ne slažem sa mišljenjem Vlade da “fizička lica na javnom mjestu mogu da ističu ili upotrebljavaju zastavu, grb ili simbol druge države”, rekao je Konjević “VIjestima”.
On navodi da je SDP bio protiv da se pitanja zaštite državnih simbola i upotrebe nacionalnih simbola manjinskih naroda rješavaju ubrzanom procedurom:
“Ukazali smo da je i najava resornog ministra bila da će ti zakoni biti do marta u skupštinskoj proceduri. Dakle, ne rješavati ova osjetljiva pitanja na brzinu amandmanskim djelovanjem nego sistemskim zakonima kroz dijalog i javnu raspravu.
Uz dužno poštovanje zastava drugih država ne postoji niti regionalna niti evropska praksa da na javnim mjestima može da se ističe zastava druge države, a da pored nje nije državna zastava te države. Da li recimo mislite da bi Slovenija, Hrvatska, Srbija ili Albanija dozvolile da se na javnim mjestima u njihovim državama vijore zastave drugih država, a da njihova državna zastava nije prisutna. Ovdje se zapravo radi o poštovanju državnih simbola Crne Gore. Manjinski narodi imaju pravo da svoja nacionalna obilježja ističu shodno Ustavu i ta njihova prava su zaštićena, ali nijesu isto zastave stranih država i nacionalni simboli manjinskih naroda u Crnoj Gori”, rekao je Konjević.
Na pitanje da li će zbog prijetnji zaobilaziti većinske albanske zajednice, šef kluba SDP kaže:
“Naravno da neću. To je pojedinačan stav jednog političara, a ubijeđen sam ne i stav ozbiljnih predstavnika albanskih nacionalnih partija. Ali vrlo politički opasan jer ima obrise šovinizma. Zamislite kako bi zvučalo da je neko rekao gospodinu Đeljošaju ono što je on rekao Krivokapiću, Popoviću i meni. SDP bi takve izjave javno osudio. Vjerujem i Vlada, resorni ministar i Skupština. Nažalost, na izjavu Đeljošaja Vlada, resorni ministar, Skupština i vladajuće partije se nijesu oglasile za iskazom osude. Bio bih šokiran da svojim ćutanjem odobraju ovakve stavove”.
Upitan da li je opasnost od državnog bankrota, razmirice u vrhu DPS-a ili nešto treće razlog što ta partija i njeni koalicioni partneri, Vlada, predsjednik države dižu tenzije stalnim otvaranjem nacionalnih tema, Konjević podsjeća da se SDP od osnivanja zalagao za koncept građanske države u kojem će svi bez obzira na njihovo nacionalno, vjersko ili drugo opredjeljenje imati jednaka prava.
“Crna Gora ima budućnost samo kao građanska i demokratska država utemeljena na vladavini prava i poštovanju svakog pojedinca. Otvaranje nacionalnih pitanja uvijek je na Balkanu bio uvod u loša događanja. Crnoj Gori treba jasno poštovanje njenog državnog suvereniteta u najširem smislu, ali samo njen ekonomski razvoj i poštovanje svakog građanina u skladu sa najboljim demokratskim standardima poslaće jasnu poruku - da je Crna Gora nedjeljiva, dom za svakog njenog građanina koji je poštuje i koja poštuje njega i njegove specifičnosti i različitosti”.
Godina je počela stečajem u jednoj poslovnoj banci. Logično je da neko pita guvernera - šta ste radili ove dvije godine kada je najmanja banka u sistemu došla u poziciju stečaja. Fond za zaštitu depozita isplatiće desetine miliona eura deponentima kojima država garantuje depozite do 50 hiljada eura, biće i onih koji će izgubiti sredstva takođe u milionskim iznosima. To je ogromna šteta za finansijski sistem i državu. Guverner bi trebalo da položi vanredni izvještaj parlamentu o radu CBCG. Prije mjesec, Savjet za finansijsku stabilnost je saopštio da je finansijski sistem stabilan.
Konjević je podsjetio da je Vlada je više puta odbila prijedlog SDP-a za povećanjem minimalne zarade sa 193 na 250 eura, ukidanje kriznog poreza i smanjenje akciza na gorivo.
“Naš prijedlog da se uvede progresivno oporezivanje poreza na dobit, kako bi u suštini monopolistička ili oligopolska preduzeća, Telekom, EPCG, plaćali veći porez Vlada ne prihvata iako je takvo oporezivanje prisutno u većini evropskih država. Ali ono što ne plaćaju oni plaćaju građani kroz veći PDV, akcize, krizni porez. Zarade tapkaju u mjestu, a inflacija ih svake godine čini manjim. Rast GDP ne obezbjeđuje rast životnog standarda stanovništva. Dug je za tri godine sa 2,6 milijardi porastao na 3,2 milijarde. Crna Gora ima ubjedljivo najmanju minimalnu zaradu. Sve države su u regionu u zadnje dvije godine povećale minimalnu zaradu, ona je čak na Kosovu 250 eura. Ključno je da građani ne osjećaju boljitak, a valjda je to cilj svake dobro koncipirane ekonomske politike”, rekao je.
Ojačali smo parlamentarni nadzor policije
“DPS je prihvatio da direktor policije dva puta godišnje skupštinskom odboru za bezbjednost podnosi poseban izvještaj o rezultatima i stanju u oblasti organizovanog kriminala i korupcije. Tim je značajno ojačana kontrolna uloga odbora i Skupštine jer će ministar u slučaju neusvajanja posebnog izvješataja moći pokrenuti razrješenje direktora prije roka na koji je imenovan. To je na fonu naših evroskih obaveza iz poglavlja 23 i 24. Ne ulazimo u motive zašto je DPS to prihvatio, SDP-u je bilo važno da ojača kontrolnu ulogu parlamenta”, kaže Konjević o podršci koju su poslanici te partije dali za vladin Zakon o unutrašnjim poslovima.
On podsjeća da je “novi zakon o državnoj upravi opredijelio novi koncept uređenja državne uprave, da su za njega glasali poslanici vladajuće većine”.
“Po tom zakonu više nema organa uprave u sastavu, nego su one pozicionirane kao samostalni organi. Pa i Uprava policije. Upravo iz tih razloga naš motiv je bio da ojačamo kontrolnu ulogu parlamenta i skupštinskog odbora prilikom usvajanja zakona o unutrašnjim poslovima. Parlament treba da pojača korišćenje kontrolnih mehanizama iz Zakona o parlamentarnom nadzoru službi bezbjednosti, a sada će našim amandmanima ti mehanizmi biti značajno ojačani”, objašnjava šef poslaničkog kluba SDP-a.
Bonus video:
