Pozivnica iz NATO-a ne bi bila upućena da Crna Gora prije toga nije otvorila pregovore sa Evropskom unijom (EU), ocijenio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova i evropskih integracija, Igor Lukšić, i poručio da standarde bezbjednosti nikada ne treba smatrati dostignutim.
On je, u intervjuu agenciji MINA, rekao da je zadovoljan rezultatima vanjske politike u 2015. jer je u njoj, kako je kazao, Crna Gora opredmetila napore koje je ulagala tokom niza godina.
Lukšić je kazao da su rezultati koje je Crna Gora postigla 2015. godine zaokruženi dobijanjem pozivnice za NATO i izraz napora koji su se prožimali u procesu pristupanju Alijansi i da su blisko povezani sa evropskim integracijama, regionalnom saradnjom.
"Pozivnica za NATO je obilježila 2015. godinu, ali nje ne bi bilo da nijesu sprovedene reforme u vladavini prava, odbrambenom sistemu, bezbjednosti. Pozivnice ne bi bilo da prije tri godine nijesu otvoreni pregovori sa Evropskom unijom (EU)", ocijenio je Lukšić.
On smatra da se procesi pristupanja NATO-u i EU prožimaju i da nije moguće na jednom ostvariti veliki uspjeh, a na drugim stagnirati.
"Crna Gora je 2015. godine nastavila progres u pristupanju EU. Otvorena su 22 poglavlja sa pregovaračkim pozicijama koje su gotove za još osam, sa još tri koje su u nacrtu, ali gdje u svim ispunjavamo preduslove za njihovo otvaranje", rekao je Lukšić.
On je kazao da nije prenaglašeno da je pozivnica za NATO istorijskog značaja za Crnu Goru i postizanje garancije bezbjednosti.
Standarde bezbjednosti nikada ne treba smatrati dostignutim. Bez standarda bezbjednosti ne možemo govoriti o potencijalu za dalju demokratizaciju, a svakako ni daljem ekonomskom razvoju«, rekao je Lukšić.
On je ocijenio da je Crna Gora u 2015. dala dodatni input regionalnoj saradnji i da se najviše trudila u regionu da saradnji da dodatni input.
"Naši napori u promovisanju zapadno balkanske šestorke, a samim tim i snaženju Berlinskog procesa, posvećenost rješavanju regionalnih pitanja graničnim sporazumima koje smo potpisali, sve je važna kockica u mozaiku da region bude istinski dio evropskog društva", smatra Lukšić.
Govoreći o multilateralizmu, Lukšić je naveo da je Crna Gora u 2015. godini uspješno završila članstvo u Savjetu za ljudska prava i Izvršnom odboru UNESCO-a, da učestvuje u radu UNDIP -og Izvšrnog odbora i da je uspješno predsjedavala Forumum za bezbedsnom saradnju OEBS-a, dok će naredne tri godine raditi i u okviru Komisije za izgradnju mira UN.
Upitan očekuje li da će Crna Gora do kraja naredne godine otvoriti preostala poglavlja, Lukšić je odgovorio da je država spremna za to, ali da je potrebno i da se u vezi sa svim tim pitanjima postigne konsenzus država članica.
"U jednom broju politika EU postoje određena mimoilažanje među državama članicama kao što su poglavlja koja se tiču slobodnog kretanja radnika što može uticati na odrđeno odlaganja, ali sve to ne može bitnije da utiče na naš pregovarački proces", smatra Lukšić.
On je rekao da vjeruje da je 2016. ogromna šansa i da su planovi MVEPI da se najkasnije u prvom kartalu u 2017. godine budu ispunjene početna mjerila za sva poglavlja.
"Tako da je to raspon u kome mislim da možemo govoriti o pregovorima u svih 33 poglavlja", naveo je Lukšić.
On je rekao da će 2016. godina biti važna zbog provjere rezultata u poglavljima koja su već otvorena.
Lukšić je kazao da su poglavlja 23 i 24 su temelj pregovaračkog procesa uz ekonomsko upravljanje i reformu javne uprave i da Crnu Goru u 2016. očekuje procjena uspješne primjene privremena 83 mjerila koji proizilaze iz akcionih planova za 23 i 24.
"Ukoliko taj test prođemo mislim da će širom biti otvorena vrata i da proces pregovaranja sa EU privedemo kraju i da se Crna Gora na najbolji način preporuči i za članstvo u EU", naveo je Lukšić.
Na pitanje kako će hapšenja predsjednika političkog Savjeta Demokratske partije socijalista Svetozara Marovića i visokih opštinskih funkcionera uticati na dalji progres Crne Gore ka EU, Lukšić je kazao da kada iz Evropske komisije govore o primjeni standarda iz oblasti vladavine prava da misle na sposobnost institucija da se bave tom problematikom na uvjerljiv način.
"Na način koji će potvrditi njihovu nepristrasnost, kredibilnost pouzdanost. Zato je taj proces podrazumijevao prvo ustavne promjene zatim donošenje niza zakona, institucionalnu reorganizaciju ekipiranje institucija i potom njihov rad", naveo je Lukšić.
On je rekao da ako Crna Gora na kraju procesa nema uvjerljive rezultate onda će da se postavi potanje da li se od ustavnih promjena pa nadalje radilo na ispravan način.
"To ne podrazumijeva da mi nekog pojedinačno targetiramo i kažemo to je ta osoba, to je taj član Vlade bivši sadašnji. Suština je da su institucije sposobne da u svakom pojedinačnom slučaju da u svakoj fazi postupka dokažu da time mogu da se bave na pravi način", rekao je Lukšić.
On je objasnio da će nakon novogodišnjih praznika biti intezivirana komunikacija sa NATO-om i da će u prvim mjesecima naredne godine biti obavljeni pristupni razgovori koji treba da riješe sva pitanja koja se tiču stavaranja uslova za formalno pristupanje NATO-u.
"Čim to bude završeno počeće izrada pristupnog protokola koji onda na predlog Generalnog sekretara zemlje članice treba da odobre i koji poslije toga ide u ratifikaciju. Vjerujem da će na proljeće pristupni protokol biti finalizovan i upučen na ratzifikaciju", rekao je Lukšić.
On je kazao da uporedna iskustava pokazuju da bi u crnogorskom slučaju mogli računati da u NATO pristupimo u prvoj polovini 2017. godine.
Lukšić je ocijenio da bi odluku o ulasku Crne Gore u NATO trebalo donijeti u Skupštini.
"Tema NATO biće visoko pozicionirana u predizbornoj kampanji tako da niko ne može pirgovoriti da građani neće o tome odlučivati glasanjem za neku do političkih partija", naveo je Lukšić.
Na pitanje da li očekuje zaoštravanje odnosa Rusijom kako bude odmicao proces pristupanja Crne Gore NATO-u, Lukšić je odgovorio da treba razumjeti ukupni konktekst i da za tim nema nikakvog razloga.
"Djeluje zbunjujuće kada na temu Crne Gore jedan broj ruskih zvaničnika izrazi protivljenje širenju NATO na istok. Crna Gora nije na istoku nego na jugu odnosno jugoistoku. Između Crne Gore i Rusije već ima više NATO država pa je to samo po sebi kontradkitrono", rekao je Lukšić.
On smatra da u ukupnom konketsku treba posmatrati nekoliko otvorenih pitanja i da će kako vrijeme bude prolazioo i kriza u Ukrajini se bude smirivala da će se i druge teme relaksirati.
"Crnogorski zvaničnici nikada u svojim istupima nijesu doprinijeti podizanju tenzija. Svaka država treba da ima pravo na svoju odluku i Crna Gora je zrela sa institucijama koje imaju snage da odluće o svakom pitanju", rekao je Lukšić.
On ja kazao da je dio okolnosti i činjenica da se Crna Gora pridružila sankcija EU prema Rusiji.
"Niti smo se zalagali za sankcije niti smo srećni zbog toga ali smo obavezni da razumijemo i da ih primijenimo jer smo proklamovali naš strateški cilj članstvo u EU i treba da dijelimo vrijednosti i da u teškim odlukama budemo uz svoje partnere", kazao je Lukšić.
On je naveo i da je Rusija 1992. bez mnogo dilema i razmišljanja uvela mnogo teže sankcije Saveznoj Republici Jugoslaviji i nikada Crna Gora nije osuđivala Rusiju. "Zato je mnogo važnije razgovarati o načinima kako obnoviti odnose. Da bi se dvije strane razumjele nužni su razgovori a ne pretpostavke. Crna Gora je spremna za to".
Upitan kada se može očekivati da bude otvoreno poglavlje koje se odnosi na životnu sredinu, Lukšić je kazao da će poglavlje 27 biti zahtjevno zbog ogromnog zakonodavstva, zahtjevnih i skupih standarda koje treba ispuniti.
"Pored toga i bezbjednost hrane i slična poglavlja su pod posebnom pažnjom kao i jedan broj drugih poglavlja koja će se odnositi na spremnosti naše ekonomisije da preraste u funkcionalnu ekonomiiju i preuzme obaveze", rekao je Lukšić.
On je kazao da je, da bi poglavlje 27 bilo otvoreno, potrebno da bude donijeta odgovarajuća strategija i akcioni plan i da se na tome dosta radi.
"Svi izraženi ekološki problemi biće u akcionom planu zato što je potrebno dostići određene kvalitete u pojedinsim slučajevima", kazao je Lukšić.
Bonus video:
