Suština prelazne vlade je konsenzus svih političkih činilaca, a ne povećavanje podjela u društvu, i o njoj može biti riječi tek nakon dogovora među liderima partija o tri važne oblasti, poručio je predsjednik Skupštine, Ranko Krivokapić.
On je danas, upitan da prokomentariše izjave pojedinih funkcionera Socijaldemokratske partije (SDP) da je SDP većinski za prelaznu vladu, kazao da je i prije početka parlamentarnog dijaloga na nivou predsjednika partija, takvu ideju i podršku dao neko drugi iz vlasti, odnosno ministar Igor Lukšić, što je bio uvod da ta tema živi unutar vlasti.
Funkcioneri SDP-a Džavid Šabović i Ljubomir Filipović su, kako je rekao Krivokapić, kazali da iznose lični stav i nijesu rekli da "imaju većinu u partiji, nego da se nadaju da imaju podršku.
Krivokapić je rekao da je, koncipirajući parlamentarni dijalog, inistirao na dogovoru u vezi sa tri oblasti – implementaciji zakonodavstva, medijima i kontroli državnih resursa.
„Kad sve to dogovorimo, sljedeća faza može biti razgovor o svim pitanjima koja obezbjeđuju pravno-političke garancije da se to sprovede, pa uključujući i pitanja vlada“, kazao je on.
Krivokapić je, na konferenciji za novinare nakon sastanka sa rumunskim kolegom Valeriom Zgoneom, podsjetio da Rumunija ima ekspertsku tehničku Vladu na godinu, za koju je glasalo četiri petine u parlamentu, uključujući i najjaču stranku.
„Ti modeli nijesu nepoznati, žive u našem okruženju i rješavaju se problemi kad nastanu u nekim fazama razvoja društva. Uvijek je bitna agenda koja se sprovodi kao suštinska, a onda forma kako će se to sprovesti“, kazao je on.
Krivokapić je rekao da ostaju u istom ritmu koji su dogovorili.
"Dogovaramo sadržaj u tri ključne oblasti, a posle toga otvaramo drugu fazu političkih razgovora kako obezbijediti sprovođenje sadržaja i agende koju smo dogovorili“.
Na pitanje da li će SDP pokrenuti inicijativu o nepovjerenju Vladi ili glasati za to, ukoliko je neko drugi pokrene, Krivokapić je rekao da ga iznenađuje da se niko u javnosti nije potrudio da shvati šta je suština te vlade.
"Suština te vlade je konsenzus i dogovor, u tri elementa – u sadržaju koji će obaviti, u političkom dogovoru i konsenzusu da se do nje dođe i u vremenu u kom će trajati. Potrebno je da se slože sva tri elementa. Suština vlade nije nepovjerenje ili povjerenje Vladi, suština vlade je konsenzus svih političkih činilaca“, poručio je Krivokapić.
Prema njegovim riječima, cilj te vlade nije da poveća podjele u društvu.
"Cilj takvih vlada je da poveća koheziju u društvu, jedinstvo, vrati povjerenje, da se mogu sprovesti slobodni i fer izbori“.
"Ona je konsenzualna vlada i nije pitanje povjerenja i nepovjerenja i većine i manjine u parlamentu, to je dominantno pitanje na izborima“, rekao je Krivokapić.
Pitanje dogovora i konsenzusa je, poručio je, politička suština te vlade. „A ne odmjeravanje snaga i dalje podjele u parlamentu, nego povećanje kohezije u parlamentu, a time i u društvu“.
Zakon o zaradama je problematičan
Upitan da li će SDP podržati predloženi zakon o zaradama u javnom sektoru, kazao da je taj zakon razmatraju u komisijama SDP-a.
Kako je rekao, našli su puno problema i SDP, ukoliko oni ne budu otklonjeni, neće glasati za zakon.
"Taj zakon razmatramo u komisijama SDP-a i našli smo puno problema, od toga da nije tačno da to ne košta, nego je to povećanje najmanje 13 miliona eura za budžet Crne Gore, do nepravednosti koje se uvode“, kazao je Krivokapić.
Kako je rekao, iznad svega im je važno da se zarade u javnom sektoru rješavaju i za zaposlene u zdravstvu, obrazovanju, administraciji, u korelaciji koja se utvrdi.
Krivokapić je kazao da to nije posao koji se radi na brzinu.
"Radi se o strukturi života građana i uticaju na njihove elementarne životne uslove. To traži ozbiljnu raspravu i dijalog u parlamentu, to traži dogovor u parlamentu, takoreći, konsenzusom. Jer kad se postave jednom takvi parametri, treba da traju dugo, a ne u izbornoj godini za kratak rok“, poručio je on.
Problemi koje su pronašle komisije SDPa- su, kako je rekao, struktuirani i traže ozbiljnu raspravu.
"Vjerovatno se u ozbiljnim zemljama to radi poslije izbora, kad je stanje mirnije i kad je više vremena za promišljanje, a ne pred izbore“, kazao je Krivokapić.
Bonus video:
