Predstavnici nevladinog sektora biće uključeni u parlamentarni dijalog, naročito u druge dvije faze, poručio je predsjednik Skupštine, Ranko Krivokapić, na međunarodnoj konferenciji “Civilno društvo odlučuje?”.
Na konferenciji koju je organizovao Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), predstavnici NVO su kritikovali odnos institucija, naročito Vlade, prema učešću civilnog sektora u radnim tijelima, uz ocjenu da se, i tamo gdje su zastupljeni, mišljenje njihovih predstavnika često marginalizuje i preglasava.
Goran Đurović iz Koalicije NVO Saradnjom do cilja ukazao je na izjavu predsjednika Vlade Mila Đukanovića u kojoj je, kako je naveo, premijer kazao da neće biti blagonaklon odnos prema učešću NVO u procesu povjerenja u izborni proces.
Potpredsjednik Vlade Duško Marković kazao je da je Đurović pogrešno interpretirao tu izjavu.
“Predsjednik Vlade nije u tom smislu govorio da ne želi NVO u procesu praćenja, monitoringa, pa čak i podrške u stvaranju uslova za implementaciju izbornog zakonodavstva, već je imao neslaganje da NVO učestvuju u političkom dijalogu, jer to nije teren za njih”, naveo je Marković.
Krivokapić je kazao da će NVO sektor svakako biti uključen u parlamentarni dijalog.
“Svakako će biti uključen NVO sektor, i to je dogovor i moje insistiranje prilikom konstituisanja Radne grupe parlamentarnog dijaloga da nevladin sektor bude prisutan sa svojim pismenim predlozima i fizičkim prisustvom”, kazao je Krivokapić.
On je rekao da je ostalo malo vremena, nekih 15-ak dana, za prve korake, do sljedećeg parlamentarnog dijaloga predsjednika partija.
“NVO sektor će biti prisutan i pomagaće, čak mislim mnogo više u druge dvije faze, odnosno oblasti. Mi smo oko izbornog zakonodavstva manje više stvar postavili, ali je medijska scena takva da dobija nema progresa, usuđujem se reći i da se ide unazad”, naveo je Krivokapić.
Prema njegovim riječima, predstoji veliki izazov da se nađe pravni model da slobode koje su date ne budu zloupotrebljavane.
“Uvijek je ta mjera između davanja slobode i zloupotreba osjetljiva, pogotovu u maloj zemlji sa netipičnim političkim sistemom”, ocijenio je Krivokapić, pojašnjavajući da je “netipičan politički sistem kad je jedna partija dominantna 45 plus 25 godina”.
On je rekao da se, uprkos tome, može naći način da se profesionalizam podigne.
“Da udruženja novinara napokon počnu braniti struku, a ne da to rade političari, niti žrtve, kao što je to NVO sektor”, dodao je Krivokapić.
On je poručio predstavnicima NVO da će biti u radnim grupama, i da ovaj dio parlamentarnog dijaloga koji vode predsjednici partija ima svojih specifičnosti.
“Prvi put su se sreli predsjednici partija za jednim stolom, za 25 godina. Dovoljna je ta činjenica, pa da znamo koliko taj dijalog specifičan. Potrebno je srediti puno frustracija, biću otvoren - i puno bolnina koje su se nakupile sa te dvije strane političkog prostora”, pojasnio je Krivokapić.
I to je, kako je naveo, dio pregovaranja, upoznavanja i pomirenja.
“Da bismo kao politički najodgovorniji ljudi u državi došli i do sljedeće faze, a to je jasno sagledavanje zajedničkih i nespornih interesa svih nas, a to su slobodni i pošteni izbori”, dodao je Krivokapić.
On je rekao da je i u dijelu kontrole upotrebe državnih resursa veliki prostor za inicijative NVO sektora.
“Prihvatili su svi predstavnici partija, i Demokratske partije socijalista i ostalih, da idemo na ovaj model. Nažalost, sada nećemo imati dovoljno vremena da vi budete i u verbalnom dijelu rasprave da vi budete aktivni kao prije, ali u sljedećoj fazi biće više vremena”, poručio je Krivokapić.
Na konferenciji su predstavljeni rezultati istraživanja o stavovima građana o NVO, ali i nivou njihovog povjerenja u druge institucije, o nivou informisanosti građana o NVO, kao i o njihovoj ocjeni o uticaju NVO na društvene promjene.
Marković je kazao da je iznenađen sadržajem istraživanja, navodeći da je bio uvjeren da su razvili dobar model komunikacije sa civilnim sektorom, “crpeći od njega ono što nemamo u našoj administraciji”.
“Očigledno je da smo u nekom zastoju, i da sada tim pitanjima treba ozbiljno da se pozabavimo, i mi i vi. Nije logično da na nekim javnim pozivima za važna pitanja definisanja politika nemamo interesovanja NVO, a da se na konkurs za dodjelu sredstava javi više hiljada”, smatra Marković.
Izvršna Direktorica Centra za građansko obrazovanje kazala je da se zaboravlja na koji način se ti javni pozivi objavljuju, da su vremenski okviri nerealni i da je dokumentacija zahtjevna.
“Svemu tome je prethodilo i, najblaže rečeno, razočarenje članova radnih grupa iz NVO sektora u prethodnom periodu, čiji su stavovi bili potpuno marginalizovani, i kojima nijesu bile dostupne čak i elementarne informacije. To je, zapravo, prava mjera tog partnerstva, čak i kada ono formalno postoji”, navela je Uljarević.
Prema njenim riječima, broj predstavnika NVO u tijelima može i ne mora biti indikator neke vrste bolje saradnje. “Ali je ona u posljednje dvije-tri godine po dubini prilično loša, da ne kažem da postoji negativan trend”.
Komentarišući stav premijera o učešću predstavnika NVO sektora u parlamentarnom dijalogu, Uljarević je ocijenila da je mnogo bitnije kako ih je okarakterisao.
“Ako sam dobro razumjela od nekih poslanika koji su bili na toj sjednici, on je nazvao predstavike NVO besposličarima. To je politički stav predsjednika Vlade, i kako mi možemo da očekujemo da ta Vlada zaista za ozbiljno uzima stavove NVO”, kazala je Uljarević.
Marina Vujačić iz Udruženja mladih sa hendikepom upitala je zar se očekuje da se neko iz NVO javi da volonterski radi u nekom radnom tijelu, ako nema ni za osnovne stvari.
“Ne treba nam istraživanje koje to potvrđuje, znamo svi kakvo je stanje kada je u pitanju finansiranje NVO”, kazala je Vujačić.
Jovana Marović iz Instituta alternativa ocijenila je da se uporno pokušava zatvoriti proces pregovora sa Evropskom unijom za civilni sektor i za javnost.
“Od osnivanja Savjeta za vladavinu prava, pitamo vas zašto ne otvorite te sjednice za javnost? Ukoliko mi u radnim grupama treba da doprinesemo tom procesu, moramo biti informisani šta to Savjet ima da kaže o problemima u tom procesu”, navela je Marović.
Marković je kazao da Savjet za vladavinu prava čine starješine državnih institucija i predstavnic državnih organa. "Mi tu razgovaramo konkretno o stvarima šta smo imali obavezu da uradimo, zbog čega to nijesmo uradili, kada ćemo i na koji način. Nema tu prostora za NVO, to je kao profesionalni kolegijum u nekom ministarstvu”, pojasnio je Marković.
Šef Delegacije EU u Crnoj Gori, Mitja Drobnič, kazao je da doprinos NVO sektora u oblikovanju i praćenju javnih politika obezbjeđuje efektino razmatranje interesa građana.
“Zato je to ključni uslov demokratije, i svaka država treba da ga prepozna i prema njemu se odnosi kao prema pozitivnom razvoju”, rekao je Drobnič.
On je naglasio da se kvalitet demokratije može mjeriti stepenom učešća svih njenih članova.
“Nadam se da će saradnja između državnih i civilnih aktera da napreduje kada sve strane prepoznaju njene koristi u pronalaženju zajedničkih rješenja za trenutne izazove sa kojima se država suočava. Tako je bilo u svim članicama EU, i siguran sam da ni Crna Gora neće biti izuzetak”, zaključio je Drobnič.
Izvršna direktorka CRNVO Ana Novaković naglasila je da učešćem u radnim i drugim tijelima i konsultacijama, NVO sektor ne gubi svoje osnovne uloge u društvu – korektivnu i kritičku.
“Ove dvije uloge civilno društvo treba da sprovodi paralelno, a participacijom u tijelima izvršne vlasti ne može izgubiti svoju nezavisnost, osim ako to ne želi”, pojasnila je Novaković
Bonus video:
