Političke partije u Crnoj Gori treba da insistiraju na ideološkom programskom određenju u onoj mjeri da ne izgube svoj identitet u procesu prilagođavanja društvenim procesima, ocijenio je predsjednik Demosa Miodrag Lekić.
On je na regionalnoj konferenciji "Ideološko mapiranje političke scene zemalja Zapadnog Balkana", koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), kazao da se u Crnoj Gori pojavljuje problem da partije koje suviše insistiraju na ideologiji i identitetu rizikuju da budu marginalizovane.
"Sa druge strane, postoji rizik da neko ko je u stalnom pragmatizmu prilagođavanja izgubi potpuno identitet. To je problem partija da nađu mjeru – da ne budu elitistički klub koji ima svoje ideje, a s druge strane da izbjegnu dnevnu traku, da budu bez identiteta", rekao je Lekić u PR Centru.
Predsjednik Upravnog odbora CeMI Zlatko Vujović kazao je da se ta organizacija u više radova bavila institucionalizacijom političkih partija u Crnoj Gori.
"Vidjeli smo da proces institucionalizacije nije dovršen, da se veoma često dešava da između dva izborna ciklusa nastaju nove političke partije. Sve to doprinosi političkoj ideološkoj konfuziji, jer mi se čini da neki pojmovi iz ideološke terminologije često dominiraju, ali pitanje je koliko to odgovara samoj stvarnosti", naveo je Vujović.
Ambasadorka Njemačke u Crnoj Gori Gudrun Elizabet Štajnaker smatra da se jedna politička partija mora definisati po programu, koji, kako je navela, mora obuhvatiti ekonomsku, socijalnu, unutrašnju i vanjsku politiku.
"Najvažnije je vidjeti kako jedna partija koja želi biti na vlasti, ili je već na vlasti, želi urediti strukturu politike jedne države, prije svega ekonomsku i socijalnu politiku", istakla je Štajnaker.
Profesor na Fakultetu političkih nauka u Begradu Zoran Stojiljković ocijenio je da politike identiteta još uvijek dominiraju na prostoru Zapadnog Balkana, zato što su, kako je naveo, za neke od ovih zemalja one konstitucijski osnov.
"U Makedoniji i Bosni i Hercegovini to je jasno, ali mislim da su one dominantna pitanja čak u Srbiji i Crnoj Gori, gdje ta pitanja više nisu dominantnog interesa za građane", kazao je on.
Poslanik Građanskog pokreta Ujedinjena reformska akcija (URA) Dritan Abazović ocijenio je da je Crna Gora od prethodnog komunističkog sistema preuzela negativnosti.
"Zato što su sve stranke koje su dominantne trenutno na Zapadnom Balkanu na neki način svoje korijene povukle iz komunizma. To podrazumijeva jakog lidera i osjećaj da je partija država i izvor opstanka. To je trenutno na snazi u Crnoj Gori", smatra Abazović.
Prema njegovim riječima, Crnu Goru karakteriše podanička politička kultura, u kojoj građani, kako je naveo, razumiju da nešto nije dobro, dok se vlast ne mijenja.
"Primitivazam se tu ogleda u tome što imate stranku koja nudi identičan program kao vladajuća stranka, a ipak ne može značajnije da izvuče biračko tijelo i prenese ga na svoju stranu“, naveo je Abazović.
Izvršna direktorica CeMI Nikoleta Tomović smatra da je za razumijevanje funkcionisanja savremenih političklih partija i demokratije od izuzetne važnosti proučavanje ideoloških osnova političkih partija.
"S tim u vezi, naš projekat je u najvećem dijelu bio usmjeren na proučavanje veze ideoloških temelja sa partijskim programima, kao i veze između samih partijskih programa i razvoja unutarpartijske i demokratije u cjelokupnom društvu uopšte“, navela je ona.
Evidentno je, kako je istakla Tomović, da političke partije u Crnoj Gori imaju određena ideološka programska određenja u svojim internim aktima, prije svega statutima i programima.
"Ali je pitanje kakav uticaj ta određenja imaju na unutrašnje funkcionisanje samih partija, njihovo djelovanje u praksi i na sveukupne demokratske procese u Crnoj Gori“, kazala je ona.
Regionalna konferencija je održana u partnerstvu sa Fondacijom Friedrich Ebert, a dio je je istoimenog projekta
Projekat ima za cilj ideološko mapiranje političkih partija u Crnoj Gori, kroz ispitivanje odnosa između ideološke osnove programa političkih partija i njihovog unutrašnjeg funkcionisanja, sa ciljem razvoja unutarpartijske demokratije, kao i demokratije uopšte.
Bonus video:
