Danilo Šaranović, poslanik Demokratske Crne Gore u Skupštini Crne Gore poručio je danas Vladinoj službi za odnose s javnošću da ne dozvoli da se premijer Duško Marković blamira javnim istupima.
On je naveo da se iz posljednjeg reagovanja Vlade na saopštenje Demokrata nedvosmisleno da zaključiti da se Vlada, osim za zaduživanje građana, specijalizovala i za obmanjivanje domaće javnosti.
"Gospodo iz Vladine službe za obmanjivanje javnosti, umjesto što pokušavate braniti neodbranjivo od nas, "laika" iz Demokrata, predlažemo vam da, zbog važnosti funkcije koju obavlja, više ne dozvolite da se premijer Marković blamira ovakvim javnim istupima", navodi se u saopštenju Šaranovića.
On je kazao da je povod saopštenja Demokrata bila izjava Markovića da je "naša prosječna zarada jedna od većih zarada, pa čak i u odnosu na zemlje Evropske unije".
Šaranović je istakao da je nužno ponoviti da je ovo samo jedna u nizu izjava Markovića koja odiše neznanjem, ali i uvijek prisutnom potrebom da se pred domaćom javnosti iznose netačni podaci o navodno uspješnoj ekonomskoj politici ove Vlade.
"Prvo, u svom reagovanju Vlada je navela da sve članice EU nemaju zakonom utvrđene minimalne zarade i ukazala na par članica (Austrija, Italija i Danska). Međutim, od 28 zemalja članica, čak 22 su zakonom definisale minimalnu zaradu i u svakoj od njih minimalna zarada je veća nego u Crnoj Gori. Dodajemo i podatak da prosječna minimalna zarada, na nivou članica EU koje su je definisale zakonom, iznosi 732 eura, odnosno, skoro četiri puta je veća od 193 eura koliko iznosi u Crnoj Gori. Drugo, pokušavajući da ospore tačnost podataka koje smo naveli, kazali su i da je prosječna neto zarada u Crnoj Gori 2011. godine iznosila 484 eura, a u 2017. godini 510 eura. Podaci Monstata, prema kojima je prosječna neto zarada u januaru 2011. godine iznosila 518 eura opovrgaju tvrdnju Vlade o rastu prosječne zarade. Zaboravili su pomenuti da je u posljednjih šest godina, inflacija porasla 9,3%, odnosno da je rast inflacije veći od rasta zarada i penzija. To znači da su realni iznosi plata i penzija niži u odnosu pomenuti period i da je kupovna moć građana manja", kazao je Šaranović.
Po njegovim riječima, tačno je da se BDP povećava iz godine u godinu, ali i to da njegov rast, odnosno struktura, ne stvara realnu korist crnogorskim građanima, već naprotiv.
"Treće, tačno je da se BDP povećava iz godine u godinu, ali i to da njegov rast, odnosno struktura, ne stvara realnu korist crnogorskim građanima, već naprotiv. Rast BDP-a nije zasnovan na realnoj ekonomiji, već na konstantnom zaduživanju. Zaduženost po glavi stanovnika 2006. godine iznosila je 1.130 eura, dok je od oktobra 2018. godine svaki građanin Crne Gore, samo po osnovu javnog duga, zadužen 5.000 eura. Dakle, obzirom da je rast BDP-a mahom zasnovan na konstantnom zaduživanju, on ne stvara realnu ekonomsku korist, već kao takav, proizvodi sve veću zaduženost po glavi stanovnika i pad životnog standarda. Četvrto, metodologija Vlade kojom pokušavaju prikazati konstantan rast zaposlenih iz godine u godinu, najblaže rečeno, nije realna, i služi bestidnom obmanjivanju javnosti. Ne radi se o stalnim radnim mjestima, već o sezonskom zapošljavanju u trajanju od nekoliko mjeseci. Beskrupulozno je hvaliti se tzv. „rastom zaposlenosti“ u državi, u kojoj 40% zaposlenih primaju ispod 250 eura (duplo manje od prosječne zarade), a u kojoj potrošačka korpa iznosi 637 eura (Monstat, oktobar 2018. godine). Dodatno, zbog čega već pet godina, odnosno, od 2013. godine, nemamo zvanične podatke od strane nadležne državne institucije o broju onih koji žive ispod apsolutne granice siromaštva?", zaključio je Šaranović.
Bonus video:
