Brzina pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji (EU) zavisiće od toga da li će vlasti u narednih nekoliko mjeseci ispuniti privremena mjerila iz akcionih planova koja se, prije svega, odnose na vladavinu prava i rad institucija koja treba da sprovedu i nadgledaju primjenu novih izbornih pravila.
“Napredak u ispunjavanju privremenih mjerila u oblasti vladavine prava i bitnih identifikovanih nedostataka, koji su pokazani opipljivim rezultatima, odlučiće ukupnu brzinu pristupnih pregovora Crne Gore”, navodi se u Strategiji proširenja, koju je juče objavila Evropska komisija istovremeno sa sa Izvještajem o napretku Crne Gore za 2015.
Uz podsjećanje da postoje 84 privremena mjerila, šef Delegacije EU u Podgorici Mitja Drobnič je objasnio da Agencija za spečavanje korupcije treba da bude operativna do 1. januara 2016. i da se “potpuno sprovedu novi izborni zakoni” što podrazumijeva i odgovarajuću ulogu Državne izborne komisije (DIK).
„Tu je i nekoliko obaveza u vezi sa administrativnim kapacitetom Tužilačkog i Sudskog savjeta“, rekao je Drobnič na predstavljanju izvještaja u Podgorici. On i komesar za proširenje Johanes Han, koji je izvještaje o napretku za države kandidate i potencijalne kandidate za članstvo predstavio u Briselu, ocijenili su da je Crna Gora u 2015. napredovala u pregovorima i vladavini prava kada je u pitanju zakonski okvir, ali i da je napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i dalje ograničen.
U Izvještaju o napretku se navodi da Crna Gora treba u potpunosti da sprovede novo izborno zakonodavstvo. Budžet DIK-a, kako se navodi, je povećan, ali ova institucija mora dalje da se ojača:
“Izborno zakonodavstvo usvojeno 2014. nije u potpunosti sprovedeno, uključujući nova pravila elektronske identifikacije birača i ažuriranje biračkog spiska. Radno tijelo za parlamentarni nadzor sprovođenja izbornih zakona za izgradnju povjerenja u izborni treba da bude formirano”.
Podsjeća na seriju protesta i bojkot parlamenta: “Ovi protesti su doveli do sukoba policije i demonstranata, što je rezultiralo povredama i oštećenjem imovine. Očekuje se da se svi nasilni incidenti i optužbe prekomjerne upotrebe sile tokom ovih događaja detaljno istraže. U isto vrijeme sve partije treba da se ponovo uključe u konstruktivan dijalog u parlamentu”.
Komisija podsjeća i da nije bilo političkog nastavka afere “Snimak”: “Bilo je određenog napretka u sudskom nastavku afere “Snimak” iz 2012. Većina krivičnih prijava podnijetih tužilaštvu zbog afere 'Snimak' je odbačena”.
Podsjeća se i da je pet osoba osuđeno za kupovinu ličnih karata za DPS uoči lokalnih izbora, ali da istraga nije rasvijetlila ko je naredio kupovinu ličnih karata.
Kada je u pitanju reforma državne uprave, navodi se da je zabrinjavajuće odlaganje racionalizacije javnog sektora, kao i da javni sektor treba depolitizovati: “U javnom sektoru nedostaje transparentnosti u sistemu nagrađivanja i princip jednake plate za jednak posao se ne poštuje u potpunosti”.
Komisija je pohvalila parlament za transparentnost, ali i navela da još uvijek nema mogućnosti za građansku inicijativu. U dijelu izvještaja o civilnom sektoru navodi se da zabrinjava to što su neki aktivisti civilnog društva meta napada na ličnom nivou od strane lokalnih medija.
Ocjenjuje se da je u 2015. postignut “određeni napredak” u poboljšanju saradnje između vlade i civilnog društva, posebno kada je upitanju učešće u procesu pregovora: “Međutim, potrebno je više transparentnosti u vladinim procedurama za saradnju sa NVO”.
U Izvještaju je pohvaljena vanjska politika Crne Gore i potpisivanje sporazuma o razgraničenju sa BiH i Kosovom
U Izvještaju je pohvaljena vanjska politika Crne Gore i potpisivanje sporazuma o razgraničenju sa BiH i Kosovom.
Drobnič je pojasnio da je EK prema novoj metodologiji ocjenjivala trenutno stanje u pregovorima i napredak u odnosu na prošlu godinu.
Za opis trenutnog stanja korišteni su termini “u ranoj fazi, određeni nivo pripremljenosti, umjereno pripremljena, dobar nivo pripreljenosti i napredan nivo pripremljenosti. Napredak u 2015. se ocjenjivao sa "nazadovanje, nema napretka, određeni napredak, dobar i veoma dobar napredak”. Primjera, Crna Gora za poglavlja 23. i 24. ocijenjena kao umjereno pripremljena i uz određeni napredak, što praktično znači ocjenu 3, dok je za poglavlje životne sredine dobila ocjenu 2. Šef diplomatije Igor Lukšić kazao je da umjerena pripremljenost institucija dominira analizom najvećeg broja poglavlja: ”Očigledno je da smo čvrsto na putu budućeg članstva”. Šef parlamenta Ranko Krivokapić je ukazao da je zakonodavna aktivnost najbolje ocijenjena i da je u parlamentu napravljeno najviše napretka.
Fale ozbiljne istrage za visoku korupciju, za srednju male kazne
Iako EK navodi da je Crna Gora dostigla “određeni nivo spremnosti”, ukazuje se i da korupcija i dalje preovladava u mnogim oblastima i nastavlja da bude ozbiljan problem.
Objašnjava se da je tokom 2015. postignut određeni napredak zahvaljujući jačanju zakonskog i institucionalnog okvira: “Rezultati u efikasnom istraživanju, gonjenju i pravosnažnim presudama u slučajevima korupcije, posebno na visokom nivou, ostaju ograničeni. U rješavanju nedostataka Crna Gora mora posebno da obrati pažnju na uspostavljanje potpuno operativne Agencije za borbu protiv korupcije, uspostavljanje rezultata u borbi protiv korupcije, posebno u slučajevima korupcije na visokom nivou i jačanju kapaciteta za finansijske istrage”.
Do sada, podsjećaju u Briselu, još uvijek nije bilo pravosnažnih presuda za korupciju na visokom nivou.
“U dva slučaja, bivši gradonačelnici su osuđeni prvostepeno, ali suđenja i dalje traju. Više istraga je u toku, ali određeni broj slučajeva visokog profila nije bio predmet ozbiljne istrage. U slučajevima korupcije na niskom i srednjem nivou, sudovi često određuju kazne ispod minimalne koje propisuje Krivični zakonik”, navodi se u izvještaju. Komisija konstatuje i da se finansijske istrage još uvijek ne koriste sistematski u slučajevima korupcije i da ni u jednom slučaju korupcije nije naloženo oduzimanje imovine. “Što se tiče političkog uticaja na sprovođenje zakona i sudske zvaničnike, neke tvrdnje članova izvršne i zakonodavne vlasti mogu se interpretirati kao miješanje u nezavisno funkcionisanje sudskog sistema”, navodi se u dokumentu.
Takođe, navodi se u izvještaju, u oblastima kontrole sukoba interesa, objavljivanja imovinskih kartona, kao i finansiranja kampanja političkih partija, Crna Gora tek treba da dostigne značajne rezultate.
“Praksa prekršajnih tijela da određuju veoma niske kazne, u većini slučajeva ispod zakonskog minimuma, sprečava efektivno sprovođenje preventivnih antikorupcijskih pravila. Komisija za sprečavnanje sukoba interesa je u kontinuitetu povećavala broj imovinskih kartona koje upoređuje sa podacima drugih institucija. Broj identifikovanih neregularnosti je povećan, ali do skoro nije bilo prikladnog nastavka”, stoji u izvještaju.
EK podsjeća i da je Crna Gora potpisnica glavnih međunarodnih instrumenata protiv korupcije, uključujući i Konvenciju UN protiv korupcije, ali i da nezakonito bogaćenje, koje je predviđeno ovom konvencijom, nije kriminalizovano.
Krivokapić: Zabrinutost zbog nedostatka progresa u poglavlju o medijima >>>
Bonus video:
