Crnogorska vlada nije podržala predlog zakona o kulturi, koji su inicirali poslanice Jelisava Kalezić i Branka Bošnjak.
"Odredbe koje su predviđene predloženim zakonom umnogome mijenjaju definisani koncept kulturne politike, a postojeća rješenja u praksi su se pokazala sveobuhvatnijim i racionalnijim", ocjena je Ministarstva kulture.
Predlogom poslanika Demokratskog fronta predlaže se da Nacionalni program razvoja kulture donosi Skupština Crne Gore.
"Budući da je kultura jedna od izvornih nadležnosti Vlade, koja i osnivač nacionalnih ustanova kulture, logično je da se strateškim pitanjima razvoja i unapređenja ovog sektora bave Ministarstvo kulture i vlada", navode iz tog resora.
Ističe se da je način izrade, donošenja i implementacije Nacionalnog programa u cjelini dostupan javnosti, usklađen sa obrazovanjem nacionalnih savjeta u drugim resorima.
Kalezić i Bošnjak predlažu da se poveća broj članova savjeta javnih ustanova, čiji je osnivač država, sa pet na sedam članova, od kojih se tri imenuju na predlog zaposlenih stručnjaka, odnosno umjetnika.
Predlaže se i da savjeti javnih ustanova čiji je osnivač opština imaju najmanje tri člana, od kojih većinu imenuju skupština opštine, a ostali se biraju na predlog stručnjaka, odnosno umjetnika.
"Smatramo da su postojeća rješenja efikasnija i racionalnija, a istovremeno sa propisanim kriterijumima obezbjeđuje se obavezna afirmisanih stvaralaca i umjetnika u kulturi", navode iz Ministarstva kulture.
Savjeti ustanova kao organi upravljanja, kako se navodi, prvenstveno su zaduženi za vođenje poslovne politike i programske koncepcije razvoja ustanove, usvajanje i ostavrivanje umjetničkog programa, o čemu kompetentno mogu odlučivati samo referentni stvaraoci i stručnjaci iz određenih oblasti kulture.
"Na taj način se pitanjima kulture bavi struka i sprovodi potpuna depolitizacija ovog sektora", kažu iz Ministarstva i upozoravaju da se rješenjem predlagača dovode u neravnopravan položaj drugi zaposleni u ustanovama, koji ne pripadaju umjetničkom i stručnom sektoru, već su dio tehničkog, organizacionog ili pomoćnog sektora.
Vlada nije podržala predloženo rješenje da se direktori javnih ustanova imenuju na osnovu javnog konkursa, a ne da ih bira izvršna vlast.
Prema ocjeni Ministarstva, postojeće norme u Zakonu odraz su potpune depolitizacije kulture, jer je rukovođenje javnim ustanovama, čiji je osnivač država, povjereno struci i profesionalcima iz oblasti kulture.
"Vlada je zakonski obavezna da na predlog Ministarstva kulture za direktore nacionalnih javnih ustanova imenuje afirmisane kulturne stručnjake i umjetnike, čime se obezbjeđuje njihovo kompetentno rukovođenje", kaže se u mišljenju.
Bonus video:
