Za subotu je u Crnoj Gori opozicioni savez Demokratski Front najavio nove velike proteste. Već nedjeljama su demonstranti kampovali ispred Parlamenta. Prošlog vikenda je došlo do sukoba, kad su demonstranti pokušali da marširaju u blizini parlamenta. Minimum tri vođe opozicije i više poslanika su povrijeđeni, među njima i šefovi Demokratskog fronta (DF), Nebojša Medojević i Andrija Mandić, koji su prema sopstvenim izjavama brutalno pretučeni. Jedanaest osoba, među njima i novinari, su bili uhapšeni. Jedna parlamentarna komisija sada treba da ispita ove slučajeve.
Demokratski Front već nedjeljama zahtijeva ostavku premjera Mila Đukanovića, koji od 1991. ima vodeće funkcije u Crnoj Gori: što premjer, što predsjednik.
Đukanovića, u zemlji od samo 620.000 stanovnika, ne možete da zaobiđete, ni da hoćete. Slično kao ovog ljeta u Makednoniji, DF želi da izvojuje nove izbore i prelaznu vladu.
Crnogorska analitičarka Daliborka Uljarević ovaj opozicioni savez opisuje kao organičen. Puno grupa se suzdržava , jer ljudi, koji izlaze da demonstriraju na ulice, ne pripadaju progresivnom spektru. Tako je npr. mitropolit Amfilohije Radović došao na proteste, a on je poznat po svom intolerantnom društveno-političkom pozicioniranju a takođe i po kritikama na račun EU i NATO. Pojedini analitičari stoga smatraju da protestni pokret agira u stvari protiv pristupanja NATO-u, koje treba da se desi u decembru.
No, stvar ipak nije tako jednostavna. "većina demonstranata zasigurno ima negativano mišljenje o NATO", misli Uljrević.
"Ali ovaj motiv kod njih nije dominantan". Po posljednjem ispitivanju javnog mnjenja 52% stanovništva je za učlanjenje u NATO: tako puno podrške ovom savezu u Crnoj Gori do sada nije bilo zabilježeno. U februaru je cifra bila još na nivou 42%. Razlog za rast leži u činjenici da vlada izdaje puno para za pro-Nato kampanju, koja je trajno prisutna na radiju i televiziji.
Manjkavosti u pravnoj državi
SAD su nedavno obzanile da će podržati učlanjenje Crne Gore u NATO ako ona provede reforme i ako se poveća broj ljudi, koji podržavaju ovaj projekat. Takođe i većina ostalih članova Alijanse je za to. "Iako Crna Gora, što se tiče pravne države, ne može da se pohvali baš najboljim rezultatima", žali se Uljarević.
Ali jedan dobar dio analitičara smatra da bi, zbog ruskih aspiracija u Istočnoj Evropi, bilo strateški smisleno ako bi se Crna Gora još više udaljila od "Majčice Rusije".
Crnogorska opozicija se kune da Rusija ni sadržinski ni finansijski ne stoji iza demonstracija. No, činjenica je da prije svega oni, koji sebe broje u srpsku narodnu grupu, nijesu bili saglasni sa progalašenjem nezavisnosti Crne Gore 2006. godine a zbog Kosovskog rata iz 1999. gaje veliki resantiman prema NATO. Moskva je u prošlosti naglašavala da su crnogorske ambicije prema NATO u suprotnosti sa vjekovnim "bratskim odnosima" među dva slovenska i pravoslavna naroda. Crnogorski ministar inostranih poslova Branko Lukovac, sa druge strane, smatra da se Rusija "otvoreno" miješa u dešavanja u Crnoj Gori.
Propale investicije
Crna Gora se priključila sankcijama EU prema Rusiju, kao i onima prema Libiji, u koju je u prošlosti izvozila oružje. U Crnoj Gori ima puno ruskih turista, no većina ruskih investicija u ovu malu jadransku državu nije bila uspješna. Novi veliki investitori dolaze većinom iz arapskog Zaliva, a ne iz Rusije. A neku i iz Azerjbedžana. Kao i na cijelom Balkanu, uostalom.
Mora se naglasiti, da je učlanjenje u NATO jedna od rijetkih poluga koje prisiljavaju vladu u Podgorici da bude aktivnija, npr. prema organizovanom kriminalu i korupciji. Proteklih mjeseci su pojedine "veće ribe" zato i pale.
U avgustu su uhapšeni gradonačelnik Budve, Lazar Rađenović, i nekoliko službenika njegove gradske uprave. Prebacuje mu se zloupotreba položaja i fruziranje budžeta: radi se o nekih sedam miliona eura. Među uhapšenima je i bivši gradonačelnik Rajko Kuljača i njegov zamjenik Dragan Marović. Marovića optužuju za oragnizovani kriminal. On u Crnoj Gori nosi vrlo bitno prezime: njegov rođeni brat je nekdašnji predsjednik unije Srbija-Crna Gora, Svetozar Marović, čija je kćerka Milana Marović-Bogdanović takođe među uhapšenima.
Bezuspješni apeli
EU već godinama poprilično bezuspješno zahtijeva od Crne Gore da jače krene na korupciju, što je jedan od sedam prioriteta Brisela prema Podgorici.
"Nema sada institucionalnih ili zakonskih promjena, ali puno hapse", kaže Uljarević.
"I to puno više nego prethodnih godina".
EU je srećna što pristupne pregovore kako-tako održava. Velike korake u Briselu odavno već niko ne očekuje od Podgorice.
"Moramo da budemo veoma oprezni, da ne bismo ni jednu od ovih balkanskih država gurnuli Rusiji u ruke", kaže jedan EU-diplomata za Standard. On, što se tiče Balkana, dijagnosticira "jasnu manjkavost u strateškom razmišljanju u Briselu".
Tekst preveo: Mirko Vuletić
Bonus video:
