Crna Gora će ući u veliku političku krizu ukoliko novo izborno zakonodavstvo ne bude funkcionisalo na narednim parlamentarnim izborima, upozorio je nezavisni poslanik Dritan Abazović, navodeći za to ne postoji politička volja vlasti.
Član Državne izborne komisije Vlado Dedović kazao je da se vanredni parlamentarni izbori ne mogu organizovati po novim pravilima, jer državne institucije nijesu radile ništa za stvaranje uslova za njihovo održavanje. On je ocijenio da se sistem elektronske identifikacije birača mora testirati prije parlamentarnih izbora.
Abazović je kazao da je očigledno da vladajuća koalicija ne želi da sprovodi fer izbore i da zato želi što više da odugovlači ovu situaciju.
„Znajući da opozicija nije spremna da na izborima nastupi po starom zakonodavtsvu, a i ne želi da bude dio još jednog smišljenog performansa vladajuće koalicije koja samo želi da simulira demokratiju, a sa druge strane ostvaruje neregularne pobjede što je više puta dokazano aferom Snimak“, rekao je Abazović agenciji MINA.
Abazović je naveo da su, što se tiče vremena kada je to moguće sprovesti, dobili informaciju od ministra unutrašnjih psolova Raška Konjevića da će na proljeće biti moguća elektronska identifikacija.
"To je isto poražavajuće. To nije bilo toliko komplikovano sprovesti i ranije. Trebalo je ranije predvidjeti i finansijska sredstva za to, a postoje i drugi problemi - sa biračkim spiskom ali i niz drugih stvari koje treba otkloniti do parlamentarnih izbora“, pojasnio je on.
Abazović smatra da je najbolje rješenje da neka tehnička Vlada omogući takvu atmosferu, ocjenjujući da aktuelna nema za to volju.
„Mislimo da bi najbolja opcija bila da tehnička, prelazna vlada organizuje te izbore, što bi dodatno relaksiralo građane. Sve ostalo, biće jedna velika avantuira sa neizvjesnim ishodom, prije svega učestvovanja na izborima a onda i priznavanja tih rezultata“, upozorio je on.
Abazović je kazao da nije loša, već naprotv, dobra ideja predstavnika civilnog sektora, da bi trebalo elektronsku identifikaciju testirati na nekim lokalnim izborima da bi se vidjelo kako funkcioniše.
„Ukoliko taj sistem ne bude funkcionisao na parlamentarnim izborima, Crna Gora će ući u jednu veliku političku krizu, i nikome ko želi dobro građanima, to ne ide u prilog“, ocijenio je on.
Da bi se tako nešto izbjeglo, kako je kazao Abazović, potrebno je što prije otvoriti dijalog svih političkih subjekata i nepolitičkih subjekata i civilnog sektora u pronalaženju najboljeg rješenja za sprovođenje tih izbora.
„U ovom trenutku nedostaje politička volja vlasti. Time je jasno adresirana krivica“, poručio je on.
Abazović je kazao da onaj model koji je prisutan u Makedoniji, gdje je posredovala i EU, jeste dobar koncept i za Crnu Goru - da se zajednički sa svim faktorima pokuša doći do održivih rješenja.
On je ponovio da podržava ideju o osnivanju parlamentarnog odbora za praćenje izbornog zakonodavstva, navodeći da je šteta što ona nije ranije realizovana.
„Ali jedna stvar je jasna, čak i sa takvim odborom, čak i sa podrškom možda vladajuće većine, i zaključcima odbora, mislim da je kljućna stvar u rukama izvršne vlasti: MUP-a i onih ljudi koji su zaduženi za sprovođenje izbornog procesa“, kazao je Abazović.
On je ukazao da je uloga Skupštine u svemu tome više savjetodavna i kontrolna. „Ali ovu vladu, bahatu i priliično neodgovornu, vrlo teško može i taj parlamentarni odbor da obaveže da neke stvari uradi kako treba. To se više puta pokazalo u praksi“, zaključio je Abazović.
Janjušević: Identifikacija birača da ima adekvatnu podršku državnih organa
Elektronska identifikacija birača novina je u izbornom zakonodavstvu koja mora imati adekvatnu podršku državnih institucija, kao i tijela koje bi nadziralo čitav proces primjene, smatra funkcioner Demosa, Dragiša Janjušević.
Član Državne izborne komisije Vlado Dedović kazao je da se vanredni parlamentarni izbori ne mogu organizovati po novim pravilima, jer državne institucije nijesu radile ništa za stvaranje uslova za njihovo održavanje. On je ocijenio da se sistem elektronske identifikacije birača mora testirati prije parlamentarnih izbora.
„Što se tiče novog dijela izbornog zakonodavstva koji predviđa elektronsku identifikaciju birača, to je novina koja mora imati adekvatnu potporu iz državnih institucija, naravno i jednog tijela koje bi nadziralo čitav proces njegove impelmentacije, a to bi vjerovatno trebalo da bude radna grupa koja je radila na njegovom kreiranju ili neko drugo skupštinsko ili ekspertsko tijelo“, kazao je Janjušević agenciji MINA.
Prema njegovim riječima, jako je bitan segment koji se odnosi na definisanje biračkog spiska, koji, kako je rekao, zaista mora biti besprekoran.
„I da se spriječe neke zloupotrebe, koje bi se eventualno mogle podvoditi pod nešto što se zove greške pri novom sistemu, a što može da bude velika zloupotreba, kao što bi moglo biti šetnja biračkog tijela – da se birači šetaju iz jednog biračkog mjesta u drugo ili jednog grada u drugi, što bi sve podvodili pod greške u uspostavljanju novog izbornog sistema“, kazao je Janjušević.
Kako je rekao, državne institucije moraju da pruže maksimalnu logistiku, a tijelo bi trebalo da nadzire čitav taj proces i njegovu implementaciju. „I pošto to u sebi ima taj kompjuterski dio, novi je program, mora da bude zaštićen od raznoraznog hakovanja, koje bi sigurno moglo proizvesti neželjene posledice i novu sumnju u čitav izborni proces“.
„Tako da postoji još stvari koje su nedefinisane oko elektronske identifikacije birača, a koje mogu biti jako bitne. I jako je važno da se svi politički subjekti u to uključe, prije svega državne institucije koje moraju pružiti neophodnu logistiku i svi subjekti koji su radili na njegovoj kreaciji“, dodao je Janjušević.
Prema njegovim riječima, određene opštine se bliže tom izbrnom danu, kao što je Tivat.
„Budva je, vidimo, u velikoj političkoj krizi koja ide ka izborima, parlamentarni izbori se najavljuju za proljeće, a te jako bitne stvari ostaju nedefinisane, tako da mnoge stvari oko elektronske identifikacije birača su zasad nepoznate široj javnosti“, naveo je Janjušević.
On smatra da je loše da se ne priča o tom modelu običnom građaninu.
„Kako bi trebalo da izgleda, šta podrazumijeva i predviđa, koje su mu prednosti, eventualne mane, nedostaci, da bi besprekorno funkcionisao, tako da bi se moglo o tome pričati zbog običnih građana kojima će to biti novina, a dobrim dijelom i zbog političkih subjekata koji nijesu bili uključeni i ne znaju šta znači taj sistem“, poručio je Janjušević.
Bonus video:
