Premijer Milo Đukanović znao je za inicijativu “Zapadnobalkanska šestorka-G6”, koju je predložio šef diplomatije Igor Lukšić, i zadužio je ministarstva da pripreme prezentaciju tog projekta na konferenciji o Zapadnom Balkanu.
Kako se navodi u zaključku sa sjednice 24. jula 2014. godine, Vlada je usvojila Lukšićev izvještaj sa sastanka šefova diplomatija u Kotoru koji je održan 18. jula a na kojem je razgovarano o realizaciji projekta “Zapadnobalkanska šestorka”.
“Zadužuju se sva ministarstva da, u saradnji sa kabinetom predsjednika Vlade i Ministarstvom vanjskih poslova i evropskih integracija, do polovine septembra 2014. godine pripreme predloge za prezentaciju na konferenciji o Zapadnom Balkanu”, navodi se u zaključcima Vlade.
“Dnevne novine” nedavno su objavile da je 'Zapadnobalkanska šestorka' projekat bivšeg evropskog komesara za proširenje Štefana Filea, navodeći da je taj evropski zvaničnik projekat predstavio kao crnogorski zahvaljujući Lukšićevom pristanku. Kako je tada navedeno, projekat je bio pravi šok za vrh DPS i Đukanovića dok se o ideji balkanske šestorke nije raspravljalo na sjednicama Vlade, niti organima DPS-a.
U Vladinom izvještaju navodi se da je Lukšić sa kolegama iz regiona razgovarao o saradnji na osnovu non papera koji je ranije odobrio Đukanovićev kabinet, a koji je kasnije proslijeđen predstavnicima Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije i Srbije, koje je trebalo da čine G6. Navodi se i da je konačan predlog o formiranju “šestorke” predstavljen na neformalnom sastanku šefova diplomatija, Filea i generalnog sekretara Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) Gorana Svilanovića.
Osim saradnje na balansiranom ekonomskom razvoju i radu na zajedničkim projektima, non paperom koji je Lukšić u aprilu 2013. dostavio kolegama iz regiona, bilo je predviđeno i formiranje Regionalnog centra za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala (BALPOL).
U tom dokumentu, u koji su “Vijesti” imale uvid, navodi se i da bi, radi brže evropske integracije regiona, lideri članica regiona trebalo da se sastanu dva puta godišnje na nivou premijera i šefova diplomatija, kao i da se sve odluke donose konsenzusom. U konačnoj verziji non papera koja je objavljena na sajtu EK navodi se da države regiona treba da sarađuju u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, zajednički odgovaraju na ekonomske izazove, kao i da odgovore na problem imigranata.
U konačnoj verziji ne pominju se zajedničke institucije, već se ukazuje da premijeri i šefovi diplomatija treba da se sastaju jednom godišnje, dok bi EK dostavljala izvještaje o radu šestorke članicama EU.
Grupe za pritisak na strane centre
Prvobitnim predlogom bilo je predviđeno i da članice šestorke promovišu inicijative za energetske i infrastrukture puteve kao i integrisani pristup fondovima za finansiranje projekata od regionalnog interesa.
Članice bi, kako se navodi u dokumentu, trebalo da definišu politike snažnije mobilnosti resursa i stvaranje jedinstvene zone za promet ljudi i kapitala.
“Zemlje Zapadnog Balkana će, u slučajevima, kada procijene da je to potrebno i cjelishodno formirati grupe za pritisak koje bi na kvalitetan, kompetentan i efikasan način zastupale interese članica na najvažnijim političkim i drugim adresama na kojima se donose ključne odluke za evropsku integraciju članica”, navodi se u predlogu.
Bonus video:
