Za Demokratsku partiju socijalista (DPS) prihvatljivo je da se pitanje državnih simbola uvrsti u rad privremenog skupštinskog odbora za unapređenje izbornog zakonodavstva, ali je pitanje koliko su izmjene simbola prihvatljive.
To kaže poslanik DPS-a i predsjednik Ustavnog odbora Miodrag Vuković, dok iz civilnog sektora upozoravaju da u Radnoj grupi ne bi trebalo biti mjesta za priču o simbolima.
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Ervin Ibrahimović nedavno je najavio da će ta partija u okviru Radne grupe za izborne zakone predložiti i da se na crnogorsku zastavu uvrsti i polumjesec. Takva inicijativa, prema informacijama “Vijesti”, nije ozvaničena, a nema ni zvaničnog stava BS-a oko toga.
Vuković kaže da je ideja poput Ibrahimovićeve bilo i kada se radilo na simbolima i Ustavu i kasnije na zakonu. “Pa smo, da se malo našalim, rekli da ako budemo išli tom logikom, bez potcjenjivanja svake ideje, naša zastava bi ličila na kuhinjski stolnjak, to se ne bi znalo od šarenila o čemu se radi. I tada je bilo zahtjeva da se unese polumjesec da se navodno ono što obilježava vjersku crtu Crne Gore, dominantno pravoslavne države, krst i ostalo skidaju, a pokazalo se i ubijedili smo jedni druge da se radi o istorijskim simbolima države”, kazao je Vuković.
On navodi da o svemu treba razgovarati ali “je drugo pitanje da li je sve potencijalno prihvatljivo i racionalno: “Da li sve može da se razumije kao nešto što može da doprinese boljitku i poboljšanju ili nas malo pa vraća nazad u neka ranija vremena kada smo to apsolvirali”, kazao je poslanik DPS-a.
S obzirom na to da je pitanje državnih simbola definisano Ustavom Crne Gore, otvaranje pitanja izgleda crnogorske zastave značilo bi i promjenu Ustava.
Vuković je ranije rekao “Vijestima” da je Ustavni odbor spreman za tu proceduru, ako se ne dira u srž države.
On je juče ponovio da je Skupština jedino pravo mjesto gdje se o ovom pitanju može raspravljati, pa i u okviru Odbora.
“Nema nezgodnih pitanja, ima samo nepripremljenih, loših odgovora. Dakle i o tome, zašto ne, ali uz saznanje da je ovaj Ustav sa ovim simbolima države usvojen prije 11 godina dvotrećinskom većinom, da su simboli onda razrađeni zakonom i da je tada rečeno, a to je tačno, da oni nisu vjerski simboli nego su simboli stare hiljadugodišnje Crne Gore. Oni su, da tako kažem, građanski simboli”, kazao je Vuković za “Vijesti”.
Direktor nevladine organizacije Centar za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica ipak smatra da Radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva treba da se fokusira na poboljšanje izbornog ambijenta jer, kako navodi, ako u fokusu radu budu simboli, jezik, vjera i slične teme taj proces će sigurno doživjeti neuspjeh.
“Vezati ove teme za poboljšanje ovog ambijenta značilo bi ‘miniranje’ ovog procesa i otvaranje mogućnosti da se u izbore 2020. uđe sa starim izbornim pravilima. Ovaj proces promjene mora biti završen najkasnije do jeseni 2019. kako bi se institucije koje sprovode zakone prilagodile novim pravilima”, kazao je Koprivica.
Takođe, dodaje Koprivica, u ovom kontekstu često se pominje i promjena Ustava iako nije potpuno jasno na šta bi se ta promjena odnosila. “Preporuke međunarodnih organizacija su da se iz Ustava briše uslov prebivališta od 24 mjeseca za glasanje na nacionalnim izborima. Problem je, da je za izmjenu potrebno da, osim dvotrećinske podrške u parlamentu, na referendumu podrže tri petine ukupnog broja upisanih birača, što je oko 320.000 birača. To je zahtjev koji u trenutnim okolnostima u Crnoj Gori nije moguće ispuniti, pa se moraju tražiti rješenja unutar postojećeg okvira”, poručio je Koprivica.
Bonus video:
