Povezanost Demokratske partije socijalista (DPS) i države, koja je na snazi više od dvije decenije, ima negativan efekat na depolitizaciju javne uprave u Crnoj Gori, ocijenila je istraživačica u Institutu alternativa (IA), Milena Milošević.
Ona je to kazala na konferenciji "Demokratsko upravljanje i reforma javne uprave" koju su u Beogradu organizovali njemački Aspen Institut i Ministarstvo spoljnih poslova Srbije.
“Zagrljaj vladajuće patije i države, koji je u Crnoj Gori na snazi više od dvije decenije, ima negativan efekat na depolitizaciju crnogorske javne uprave”, kazala je Milošević, koja je predstavila rad "Prepreke depolitizaciji na Zapadnom Balkanu: Slučaj Crne Gore".
Kako je saopšteno iz IA, Milošević je podsjetila da je potreba depolitizacije javne uprave država Zapadnog Balkana "začarani krug", imajući u vidu da se od političara očekuje da efikasno primijene uslove Evropske unije (EU), koji su sve više politički, a sve manje tehnički ili ekonomski.
Oni, kako je dodala, zbog toga mogu imati bolne posljedice po one od kojih se očekuje da ih slijede.
Milošević je, kako se navodi, podsjetila da je specifičnost Crne Gore partijski sistem sa predominantom partijom, koji odlikuje nejasna granica između države i partije, uprkos tome što sve države regiona dijele slično postkomunističko nasljeđe.
Ona je ukazala i na “glomazni javni sektor”, koji broji preko 50.000 ljudi i predstavlja više od trećine ukupne zaposlenosti u državi od, kako je podsjetila, oko pola miliona glasača.
"U Crnoj Gori, argument da je premalo pozicija u javnom sektoru a previše glasača, dakle, nije primjenjiv", objasnila je Milošević.
Ona je podsjetila i na nalaze IA u oblasti reforme javne uprave, zapošljavanja u državnim i lokalnim organima i profesionalizacije rukovodnog kadra.
"Ograničavanje diskrecije prilikom zapošljavanja je ključ uspostavljanja sistema zasluga u javnoj upravi. Međutim, naši nalazi pokazuju da novo zakonodavstvo nije uspjelo da u značajnoj mjeri ograniči arbitrarnost prilikom zapošljavanja u državnim organima", objasnila je Milošević.
Da bi EU imala održivi uticaj na promjene u državii, neophodne su, kako je ocijenila, jake institucije, a to teško mogu biti one čije vodeće pozicije nijesu popunjene na osnovu zasluga i objektivnih kriterijuma.
"Iako su pozicije visokih rukovodilaca i starješina organa na papiru profesionaizovane, možda čak i više nego u nekim EU članicama, prema našim nalazima, oko 90 rukovodilaca ima članstvo u upravljačkim i savjetodavnim tijelima partija na vlasti”, kazala je Milošević.
Ona je dodala da ne postoji poseban okvir kompetencija za te pozicije, i rukovodioci, iako je Uprava za kadrove donijela poseban pilot program za njihovo profesionalo usavršavanje, ne pohađaju obuke i nemaju svijest o potrebi za daljim profesionalnim razvojem.
“Glavni agenti promjena, imajući u vidu prethodna ograničenja, ne mogu bti same institucije, već one moraju imati podršku i civilnog društva koje već igra značajnu ulogu u nadgledanju sprovođenja reformi, formiranju koalicija širom regiona i zagovoranju depolitizacije, koja je, u suštini, dugoročna kulturološka promjena”, ocijenila je Milošević.
Bonus video:
