Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović izjavio je da je zvanični stav Podgorice po pitanju Srebrenice identičan stavu Savjeta Evrope, koji 11. jul obilježava kao Dan sjećanja na genocid u tom gradu, te da će i on i ove godine prisustvovati obilježavanju 20-te godišnjice sa istim osjećanjem žaljenja i tuge.
Za razliku od nekih crnogorskih opozicionih partija, zvanična Crna Gora nema dilemu da se u Srebrenici 1995. godine dogodio genocid, rekao je Vujanović.
Uoči dolaska u Srebrenicu na obilježavanje 20-te godišnjice od zločina, Vujanović je u intervjuu za sarajevski magazin Dani rekao:
"U Srebrenicu ove godine idem sa istim osjećanjem koje sam imao i 2010, kada sam posjetio Potočare: sa velikim žaljenjem i tugom jer se krajem XX vijeka u Evropi dogodio takav strašan zločin; istovremeno, odlazim sa osjećanjem dubokog poštovanja prema svim nevino stradalim žrtvama srebreničkog genocida. Ovo govorim ne samo kao predsjednik Crne Gore nego i kao čovjek koji se nada i vjeruje da se ono što se dogodilo u Srebrenici neće ponoviti. Nikome i nikada", rekao je Vujanović.
Pitanje Sutorine
Upitan da li misli da sjenku na posjetu BiH može baciti nedavna međudržavna rasprava oko granice u Sutorini, on je kazao da vjeruje da je na to pitanje stavljena tačka i da su dvije države dobile šansu da međusobne odnose vrate na nivo na kome su oni ranije bili.
Prema riječima Vujanovića, BiH i Crna Gora su do problema oko Sutorine imale izvanredne odnose u svim oblastima i bile, kako je ocijenio, primjer na Balkanu.
Objašnjavajući šta se dogodilo u toj raspravi, Vujanović je rekao da su komisije dvije države nekoliko prethodnih godina na pažljiv i ozbiljan način utvrđivale međudržavnu granicu.
Prema njegovim riječima, pošto Rezolucija o Sutorini nije dobila podršku u Parlamentarnoj skupštini BiH, na to je stavljena tačka.
Upitan o problemu koji Crna Gora ima sa Hrvatskom oko Prevlake, Vujanović je kazao da su se dvije države dogovorile da pitanje Prevlake riješe pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu.
Kako je objasnio, saglasnost obje države je preduslov da takav postupak uopšte bude pokrenut, pa Crna Gora i Hrvatska, kako je naveo, predano rade na zajedničkom prijedlogu sporazuma o povjeravanju spora sudu.
On je dodao da se podrazumijeva da će odluka Suda, ma kakva ona bila, biti obavezujuća za obje države.
Komentarišući odnose sa Srbijom, nakon što je Crna Gora 2008. godine priznala nezavisnost Kosova, Vujanović je kazao da je siguran da neće biti nikakvih problema prilikom utvrđivanja granice sa Srbijom.
Kada su u pitanju NATO integracije, Vujanović je kazao da vjeruje da će krajem godine Crna Gora dobiti poziv za članstvo u Alijansi.
On je podsjetio da je prvi put u istoriji Alijanse otvorena mogućnost da poziv za članstvo nekoj državi bude upućen u periodu između dva samita.
“Prvi put je uveden poseban vid komunikacije sa nekom državom, takozvani intenzivni i fokusirani dijalog koji podrazumijeva specifičan način snaženja veze NATO članica i Crne Gore, a sve u cilju ubrzanja procedure pridruživanja. Najzad, Crna Gora danas je jedina država kandidat za NATO koja uživa takvu poziciju”, kazao je Vujanović.
Upitan da li je jedan od razloga nedobijanja pozivnice prošle godine u Velsu bila zamjerka da su crnogorske službe bezbjednosti "izbušene proruskim kadrovima" i da u tom smislu, "NATO u svojim redovima ne želi ruskog trojanskog konja", Vujanović je kazao da je riječ je o spekulacijama i tvrdnjama koje u realnosti nemaju nikakvo utemeljenje.
Komentarišući unutrašnje političke prilike u Crnoj Gori, Vujanović je kazao da su stabilne i da to dokazuju svi politički i ekonomski pokazatelji.
“Crna Gora jednako je ozbiljan kandidat i za NATO i za EU, sa kojom je, podsjećam, otvorila osamnaest poglavlja, od čega dva i privremeno zatvorila. To što je naša država u dinamičnom procesu evropskih i evroatlantskih integracija, jasan je dokaz naše unutrašnje stabilnosti”, ocijenio je Vujanović.
Upitan da li bi ulazak Crne Gore u NATO dodatno zakomplikovao odnose Podgorice sa Moskvom, nakon što se Crna Gora pridružila sankcijama EU Rusiji, Vujanović je podsjetio na stav ruskih zvaničnika da je članstvo u Alijansi stvar Crne Gore.
"Nakon referenduma, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i njegov zamjenik Aleksandar Meškov, prilikom posjeta Podgorici, u dva su navrata iskazali jasan stav da je članstvo u NATO-u stvar suverene odluke Crne Gore i da će Kremlj, u tom smislu, poštovati svaku odluku naše države", podsjetio je Vujanović.
Komentarišući odnose u vladajućoj koaliciji i navode da je Socijaldemokratska partija (SDP) partija "najveća opozicija DPS-u", Vujanović je kazao da DPS i SDP snažno zagovaraju integracije Crne Gore i da to ne bi trebalo dovoditi u pitanje.
„Nije tajna da se te dvije stranke razlikuju kada je riječ o ekonomskom putu i razvoju Crne Gore”, objasnio je Vujanović.
Upitan da prognozira ulazak Crne Gore u EU, on je kazao da je obaveza Crne Gore da se ponaša kao da će već sljedeće godine doći do proširenja i da je baš ona taj prvi sljedeći kandidat za EU, uprkos tome što je jasno da u narednih pet godina neće doći do proširenje.
“Kada to kažem, mislim na intenzivan rad na otvaranju pregovaračkih poglavlja, tokom kojih bi se izvršila i efikasna unutrašnja reforma društva”, objasnio je Vujanović.
Bonus video:
