NATO integracije su polisa osiguranja nacionalne ekonomije, kazao je ministar finansija Radoje Žugić, navodeći da je sa ekonomskog stanovišta neracionalno biti neutralan.
On je tribini za penzinere čija je tema bila članstvo Crne Gore u NATO, kazao da se integracije u Alijansu mogu posmatrati kroz ekonomski, integracioni, bezbjednosni i aspekt političke stabilnosti.
„NATO integracije su polisa osiguranja nacionalne ekonomije i sigurnost ne samo za domaća već i strana ulaganja“, poručio je Žugić.
Obralažući pitanje da li je adekvatnije izgrađivati svoj sistem odbrane ili biti dio te snažne zajednice, on je kazao da je sa ekonomskog stanovišta nedvosmslieno da je neracionalno biti neutran.
„To zahtijeva ogromana ulaganja koja možemo dobiti ako postanemo članica NATO-a“, poručio je Žugić.
Kako je kazao, u periodu kada pojedini veliko-državni projekti mogu možda i da ožive nema veće sigurnosti od ovakve zajednice.
„NATO, osim ušteda u aspekta ulaganja u bezbjednost, ima i brojne benfite kroz naš pristup ogromnom tržištu koji bismo kodifikovali i imali otvoren prostor za realizaciju i rast ekonomije“, naveo je Žugić.
Kako je kazao, sa političkog aspekta, i NATO i evropske integracije imaju zajednički imentelj za stabilnošću.
„Ukoliko ostvarimo takav napredak i takav proces integracija, izvjesno ćemo imati stabilan politički sistem“, dodao je Žugić, navodeći prijmjer Makedonije.
Nacionalni koordinator za NATO, Vesko Garčević kazao je da je proces NATO inetgracija komplementaram sa procesom integracija u Evropsku uniju (EU) i odvija se paralelno sa njim.
On je podsjetio na pitanje da li Crna Gora gubi suverenitet članstvom u NATO.
„Član 15, crnogorskog Ustava, u poslednjem stavu govori da država ne može stupiti u savez sa drugom državom kojom gubi nezavisnost i puni međunarodni subjekitvitet“, precizirao je Garčević.
On je dodao da član 157 navodi da se referenudmom samo tropetinskom većinom može izmijenti taj član.
„Ovim želim kazati da Crna Gora stupanjem u NATO ne gubi svoj suverenitet niti prenosi dio svog suvereniteta“, naveo je Garčević.
On je obrazložio da članstvom u NATO Crna Gora postaje dio sistema gdje se odluke donose konzesuzom.
„Za razliku od EU gdje se dio suvereniteta prenosi na Evropsku komisiju, ovakva vrsta odnosa u Alijansi ne postoji, jer su članice suverene države te iz toga ne postoji potreba, po našem Ustavu da se ovim povodom organizuje referendum“, poručio je Garčević.
Prema njegovim riječima, odluka se može i mora, po Ustavu, donijeti i treba biti donešena u Skupštini.
Govoreći o pitanju NATO baza, Garčević je podsjetio da jedan broj članica na svojoj teritoiriji nema baze ili nema stacionirane i druge vojnike.
„Svako priststvio stranih vojinka ili otvaranje bilo koje vrste vojnog prisustva može da se ostvari jedino ako je ta država dala saglasnost i tada se potpisuje poseban ugovor kojim se regulišu prava i obaveze“, pojasnio je on.
Kako je dodao, postoje neutralne države veličine skoro kao Crna Gora, koje na svojoj teritoriji imaju vojne trupe i vojne baze. Te vojne baze su, kako je rekao, garant njihove neutralnosti jer oni samostalno ne mogu da odbarne svoju nezavisnost.
Na pitanje da li će crnogorski vojnici učestvovati u vojnim misijama druge članice NATO saveza, Garčević je podsjetio da za članice Alijanse važi princip slodarnosti.
„Član pet i sistem kolektivne odbrane pretpostavlja da napad na jednu članicu podrazumijeva napad na sve članice“, naveo je Garčević.
Prema njegovim riječima, to puno znači za malu državu, naročito ako se ona nalazi na nekom nesigurnom području kakav je Balkan, gdje uvijek postoje latentni izvori nesigurnosti.
„To što niste članica NATO-a ne znači da nećete učestvovati u operacijama, trenutno crnogorske trupe učestvuju u četiri operacije, a samo je jedna NATO, ostale su sve EU“, precizirao je Garčević.
Kako je poručio, mala držva ne može ostati potpuno izolovana, već mora postati dio nekog sistema.
„Pružena je šansa da postaneš subjekat, a ne objekat, to je za malu državu vrlo bitno“, ocijenio je Garčević.
Upitan zašto NATO nije reagovao u Makedoniji zbog situacije u kojoj se država nalazi, Garčević je naveo da Makedonija nije članica Alijanse i ne može da učestvuje u tom sličaju.
„Da je Makedonije članica NATO-a do ovoga ne bi došlo“, ocijenio je Garčević.
On je podsjetio da od formiranja Alijanse države članice nikada nisu imale međusobne sukobe niti bilo kakav incident.
Na pitanje može li država istupiti iz Alijanse kad bude htjela, Garčević je kazao da svako ko uđe ima pravo da izađe, i dodao, da niko nije istupio iz NATO-a.
Govoreći o članarini koju država plaća kada postane članica, Garčević je kazao da ona košta u zavisnosti od teritorije, ekonosmke snage i veličine države.
„Svi troškovi članarine istovjetni su kao i troškovi neutralnih država, samo treba proračunati šta dobijamo kao neutralni, a šta kao članica Alijanse“, zaključio je Garčević.
Bonus video:
