Saradnjom sa građanskim i manjinskim strankama predsjednik Socijalističke narodne partije (SNP) Srđan Milić pokušava da reafirmiše partiju nakon turbulentnog kongresa i poveća njen koalicioni kapacitet.
Traženjem partnera među stranakama poput Bošnjačke stranke ili Hrvatske građanske inicijative, koje su već dio vladajuće koalicije, Milić traži nove saveznike i priprema pregovaračku poziciju za ulazak u Vladu nakon izbora.
To je mišljenje izvršne direktorke Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborke Uljarević koja ističe da lider SNP-a pokušava da revitalizuje stranku nakon raskola na kongresu i razlaza sa funkcionerima okupljenim oko Alekse Bečića.
“Nakon nekoliko partijskih razlaza i slabljenja SNP-a Milić saveznike traži među partijama koje su na određeni način bliske vladajućoj strukturi ili sa partijama etničkog preznaka koje se već nalaze u vlasti.
Tu se može prepoznati tendencija ne samo pokušaja širenja koalicionog kapaciteta, već i laganog građenja pregovaračke pozicije koja bi uključivala i pregovore sa DPS-om o vršenju vlasti nakon izbora”, ističe Uljarević.
Nakon 2012. godine kada je Demokratski front pozvao manjine da sa opozicijom formiraju Vladu, Milić je prvi opozicioni lider koji je sa parlamentarnim manjinskim strankama ponudio saradnju. Sredinom aprila sa liderom Bošnjačke stranke Rafetom Husovićem dogovorio saradnju u parlamentu u oblastima u kojima im se podudaraju programske politike, dok je sa poslanicom HGI Ljerkom Dragićević nedavno razgovarao zajedničkom odgovoru na Zakon o eksproprijaciji.
Iako je 2012. godine u parlamentu osvojio devet mjesta zahvaljujući tvrdoj nacionalnoj retorici i koketiranjem sa biračkim tijelom prosrpskih stranaka, a u maju prošle godine uoči lokalnih izbora pokazivao ljubav prema Rusiji, Milić je nedavno počeo saradnju i sa liderima Pozitivne Crne Gore i Crnogorske demokratske unije, koje su pro NATO stranke, Darkom Pajovićem i Miodragom Vlahovićem i putovao u zvaničnu posjetu SAD. To što sada opet putuje u Moskvu na vojnu paradu ne ide u prilog ocjeni da se približava DPS-u jer na eventualni savez te dvije patije blagonaklono ne bi gledali zapadni centri politike.
U svakom slučaju, moguće pibližavanje DPS i SNP u velikoj mjeri zavisi od vremena kada će NATO odlučiti o pozivu i od termina parlamenarnih izbora.
Ističući da u fazi preraspodjele uticaja sve opozicione partije pokušavaju da se što bolje pozicioniraju štiteći stranački interes, Uljarević ističe da je dio tog procesa i pokušaj širenja koalicionog kapaciteta SNP-a.
Ona navodi da je SNP već godinama u krizi što je rezultiralo sa nekoliko cijepanja.
“SNP još uvijek nije postigao partijsko jedinstvo na političkoj i liderskoj ravni, te intenzivna kampanja Milića, koja se kreće od ruske ambasade do Vašingtona, saradnje i razgovora sa građanskim, pa onda etničkim političkim strukturama, od kojih je većina ili bliska ili već u vlasti, ne može se objasniti samo kao njegov demokratski kapacitet da razgovara sa svima, već to treba gledati kao pokušaj održavanja i reafirmacije na političkoj sceni”, tvrdi ona.
I buduća Vlada mora imati manjine
Milić ističe da u razgovorima sa manjinskim strankama nema ništa neobično, navodeći da to pokazuje značaj njegove partije na crnogorskoj političkoj sceni.
“Tačno je da smo imali odlične i vrlo sadržajne razgovore o aktuelnoj političkoj situaciji u Crnoj Gori. Sa druge strane, smatram da svaka buduća Vlada u sastavu mora imati predstavnike manjinskih naroda. Čini nam zadovoljstvo njihovo puno poštovanje pozicije i uloge SNP-a u društveno-političkom životu naše države”, kazao je Milić „Vijestima“.
Bonus video:
