Skupštinski Odbor za bezbjednost i odbranu podržao je danas, većinom glasova, Predlog strategije nacionalne bezbjednosti koji je, kako je saopšteno, u potpunosti usklađen sa Strategijom NATO-a.
Dokument je podržalo sedam poslanika vladajuće koalicije, dok se Ranko Krivokapić iz Socijaldemokratske partije nije izjašnjavao.
Ministar odbrane, Predrag Bošković, kazao je da se radi o ključnom i krovnom dokumentu iz oblasti bezbjednosti, koji je u potpunosti usklađen sa Strategijom NATO-a.
On je rekao da će nakon strategije nacionalne bezbjednosti, biti usvojena još tri dokumenta na kojima se već radi – strategijski pregled odbrane, dugoročni plan odbrane i strategije odbrane Crne Gore.
Bošković je kazao da su se u proteklih deset godina, otkad je usvojena prethodna Strategija, desile mnoge stvari koje su promijenile bezbjednosni okvir u regionu, ali i na globalnom nivou.
On je podsjetio na 2011. godinu i na “Arapsko proljeće”, koje je bilo okidač za veliku migraciju stanovništva sa prostora Sjeverne Afrike, Bliskog istoka, kao i na dugogodišnji priliv migranata iz Avganistana i Pakistana.
“Iako od 2011. do 2016. godine, kada je bio najveći priliv migranata u Evropu, Crna Gora nije bila na toj ključnoj migrantskoj ruti koja je išla prema Zapadnoj Evropi, ipak je imala veliki broj tražilaca azila u odnosu na period prije 2011. godine”, kazao je Bošković.
Kako je naveo, tu je i 2014. godina i ruska okupacija Krima, a zatim i 2016. godina i pokušaj terorizma u Crnoj Gori i ubistva premijera.
“Glavni razlog izmjene ključnog strategijskog dokumenta je, naravno, članstvo Crne Gore u NATO, 5. juna prošle godine, kada se i bezbjednosni okvir u kojem se Crna Gora kreće značajno mijenja, od individualnog sistema bezbjednosti ka kolektivnom”, rekao je Bošković.
On je kazao da je cilj strategije uspostavljanje sistemskog okvira za ostvarivanje bezbjednosnih interesa Crne Gore, i njom se utvrđuju ključne smjernice za definisanje nacionalnih bezbjednosnih politika.
Strategija, kako je kazao, daje osnovna opredjeljenja nacionalne bezbjednosne politike, definiše nacionalne bezbjednosne interese i ciljeve.
“Razmatra bezbjednosno okruženje, izazove, rizike i prijetnje, kao i reagovanje države u tim situacijama”, dodao je Bošković.
Prema njegovim riječima, poseban akcenat dat je daljem unaprjeđenju sistema nacionalne bezbjednosti, potrebi za uspostavljanje sistema kriznog upravljanja i resursima.
Bošković je kazao da je Predlogom strategije predviđeno da ona stupi na snagu 1. januara, nakon čega bi, u roku od šest mjeseci, trebalo da joj se prilagode i svi ostali dokumenti.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Milorad Vuletić ocijenio je da se radi o sveobuhvatnom i sistematičnom dokumentu.
On je rekao da mu je ostalo nejasno da li će, nakon usvajanja strategije, biti potrebno i prilagođavanje propisa koji se tiču zaštite životne sredine.
Bošković je podsjetio da poglavlje 27, koje se tiče te oblasti, još nije otvoreno i da će se vidjeti kako idu pregovori.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša kazao je da se strategijom jasno definišu strateška opredjeljenja Crne Gore, i da je iskazana jasna namjera da se unaprjeđuje sistem nacionalne bezbjednosti.
On je rekao da se u prelaznim odredbama navodi da će biti usklađeni propisi u oblasti telekomunikacija.
“Interesuje me poseban izazov i bezbjednosni rizik koji nosi globalizacija telekomunikacionog tržišta, a tiče se posebno izmještanja dijela telekomunikacione infrastrukture i servisa van teritorije Crne Gore”, rekao je Mugoša dodajući da je Zakonom stopirana ta intencija pojedinih operatora.
Bošković je rekao da je bezbjednost podataka koji se koriste u mobilnim komunikacijama pitanje zbog kojeg će uslijediti izmjena Zakona u domenu elektronskih komunikacija.
“Upravo kako bi se obezbijedila zaštita podataka. Rok za to je 30. jul naredne godine”, dodao je Bošković.
Poslanik DPS-a Miodrag Vuković kazao je da je Predlog strategije cjelovit i jasan dokument.
On je ocijenio da globalni poremećaji i trendovi, odnosno migracioni procesi, zaslužuju malo temeljitiji odnos.
Bošković je kazao da su migracije u strategiji prepoznate kao problem.
Krivokapić je kazao da termin nacionalna bezbjednost u crnogorskom jeziku ima drugačiju komunikaciju nego u engleskom.
“Mi smo građanska država, i ovo je strategija državne bezbjednosti, a ne nijedne nacije”, kazao je Krivokapić.
On je rekao i da je u Predlogu strategije trebalo više naglasiti NATO elemente.
Komentarišući izazove koji su se desili u proteklih deset godina, Krivokapić je rekao da je neustavno i opasno to što se Savjet za odbranu i bezbjednost još nije odredio o događajima 16. oktobra 2016. godine i o pokušaju ubistva premijera.
“Strategija neće sama riješiti probleme”, dodao je Krivokapić.
Bošković je kazao da je na strategiji radila međuresorska radna grupa koja je potrošila dosta vremena upravo vodeći računa o tome da je na pravi način uskladi saNATO strategijskim dokumentima.
“Dokument je potpuno u skladu sa strategijom NATO-a, pa nije bilo potrebe pominjati NATO toliko puta”, naveo je on.
Bošković je rekao da je i sam razmišljao o nazivu strategije, i o prevodu riječi sa engledkog jezika.
“Ima elemenata za razmišljanje. Ali, ovo je strategija nacionalne bezbjednosti svih nacija koje u Crnoj Gori žive, jer je Ustavom garantovano da je ona građanska država, i to ne može nijedan dokument promijeniti”, istakao je Bošković.
Bonus video:
