Okončanje procesa proširenja NATO-a bilo bi štetno za stabilnost regiona zapadnog Balkana, i naredni ciklus širenja Alijanse trebalo bi da uključi Crnu Goru i Makedoniju, ocijenio je predavač na Univerzitetskom koledžu Kork u Irskoj, Najl Malčinok.
„Događaji u Ukrajini tokom proteklih godinu i po doveli su do pojedinih poziva na okončanje uspješnog procesa NATO širenja. Međutim, to bi bilo štetno za buduću stabilnost i bezbjednost regiona zapadnog Balkana“, naveo je Malčinok u tekstu „NATO proširenje – zašto četvrti ciklus toliko kasni“, objavljenom na sajtu Atlantic-Community.org.
On je podsjetio da su Albanija, Hrvatska i Slovenija članice NATO-a.
„Zašto, dakle, Crna Gora i Makedonija ne bi bile naredne zemlje iz ovog regiona koje će se pridružiti Alijansi? Četvrta faza NATO proširenja treba da se, po treći put, dogodi na zapadnom Balkanu“, naveo je Malčinok.
On je podsjetio da je NATO savez, od kraja 1990, doživio tri različite faze proširenja: u martu 1999. godine, martu 2004. i aprilu 2009.
„Neki stručnjaci za bezbjednost imali su ciničan stav o ovom procesu, navodeći da je širenje NATO-a na istok bio faktor u izazivanju trenutne nestabilnostiu Ukrajini. U stvari, ova analiza je dokazala da je veoma slaba, budući da ne uzima u obzir napore Alijanse da uspostavi dijalog sa Rusijom tokom 20 godina“, kazao je Malčinok.
Takva, kako je rekao, „klimava tumačenja“ ne uzimaju u obzir suvereno pravo nacija poput onih u Višegradskoj grupi i baltičkim zemljama da izaberu svoje bezbjednosne partnere poslije 1989. i 1991.
„Uspostavljanje odnosa između Alijanse i država na ovim prostorima u ranim 1990-im donijelo je mnogo pozitivnih razvoja događaja, koje su kritičari proširenja NATO-a uvijek birali da ignorišu. Program Partnerstva za mir, ustanovljen prije 21 godinu, pokazao se kao suštinska komponenta u modernizaciji i interoperabilnosti vojski ovih država“, naveo je on.
Prema riječima Malčinoka, to je omoguc&'769;ilo njihovo uključivanje u NATO operacije u Bosni, pripremajući ih za obaveze članstva u Alijansi.
„Rusija nije bila ostavljena po strani. Umjesto toga, bila je ohrabrena od Alijanse i drugih institucija da igra aktivnu ulogu u izgradnji novog evropskog bezbjednosnog poretka u periodu nakon 1989. Ova pitanja ne mogu biti sporna i ovakve kritičare bi ponovo trebalo uputiti na pouzdanu literaturu o tome koliko je ovaj proces evoluirao“, kazao je on.
Zbog toga, kako je dodao, četvrta faza NATO proširenja treba da obuhvati zemlje zapadnog Balkana.
Crna Gora je, kako je ocijenio Malčinok, napravila velike korake u vojnim i institucionalnim reformama u posljednjih nekoliko godina.
„Ove uspjehe je priznao general Knud Bartels, trenutni predsjedavajuc&'769;i NATO vojnom komitetu, tokom posjete zemlji krajem oktobra 2014. Zemlja je takođe imala koristi od mudrog vođstva Mila Đukanovic&'769;a tokom svojih mandata na funkciji predsjednika i premijera tokom dvije decenije“, kazao je on.
Kako je naveo Malčinok, Đukanović, bivši saveznik Slobodana Miloševic&'769;a, „raskinuo“ je sa, kako je rekao, srpskim diktatorom krajem 1990-ih i igrao dominantnu ulogu u vođenju svoje zemlje do referenduma 2006. godine.
Makedonija, kako je rekao, čeka skoro dvije decenije da se pridruži NATO-u, iako je rano postala član Partnerstva za mir i pokazala se kao posvećen partner kada su u pitanju različite NATO operacije.
„Zemlja nije bila direktno ugrožena burnim raspadom Jugoslavije 1990-ih i izbjegla je destruktivni građanski rat u 2001. Zemlja je napravila velike napore da izgradi svoje ekonomske i političke institucije tokom protekle decenije i trenutno se suočava sa političkim poteškoćama, ali ova pitanja c&'769;e, nadam se, riješiti kroz konstruktivan dijalog“, naveo je Malčinok.
On je poručioda pozitivni pomaci koji su nastali iz različitih faza proširenja NATO-a moraju biti priznati.
„Događaji u Ukrajini ne bi trebalo da uspore ovaj proces, uz sledec&'769;i ciklus koji će uključiti Makedoniju i Crnu Goru“, naveo je Malčinok.
Bonus video:
