Crnoj Gori nijesu potrebne ni prelazna ni vlada nacionalnog jedinstva jer ima izvršnu vlast koja koja funkcioniše i ispunjava osnovne ciljeve državne politike, poručio je premijer Milo Đukanović, navodeći da mu su te ideje opozicije politički nekompetentne.
On je kazao da je Demokratskom frontu i opoziciji, koja planira stvaranje prelazne ili vlade nacionalnog jedinstva, potrebno malo više razuma u politici i mnogo više racionalnosti.
Đukanović je upitao čemu priča o prelaznoj Vladi, navodeći da mu to liči na nekog potpuno politički nekompetentnog i neupućenog, "koga mrzi, u njihovom dokoličarenju, da pogledaju gdje se formiraju prelazne vlade i u kojim društvima”.
On je ukazao da se takve ideje realzuju u društvima koja se nalaze u uslovima rata, nefunkcionisanja političkih sistema, uslovima teških poremećajima zbog vanrednih okolnosti, navodeći da se tada formiraju ili prelazne vlade ili vlade nacionalnog jedinstva.
"Ni jedna ni druga Crnoj Gori ne treba, jer imamo vladu koja je dobila demokratski legitimitet na izborima iz 2012. godine, koja funkcioniše i ispunjava osnovne ciljeve državne politike, uprkos problemima”, poručio je Đukanović, gostujući na Radiju Crne Gore.
On je ocijenio da je Vlada obezbijedila ekonomski rast u prošloj godini, sa stopom od od 3,4 odsto i da će ove godine ona biti oko dva odsto.
Đukanović je ukazao da je Vlada zavrijedila ocjenu Svjetske banke da je izvršila najkvalitetniju finansijsku konsolidaciju u regionu, popravila naplatu javnih prihoda, pripremila realizaciju razvojnih projekata, obezbijedila otvaranje 16 pregovaračkih poglavlja i omogućila da je država lider među svima koje su u pregovaračkom procesu i dovela državu do vrata NATO-a.
"I sada neko treba da objasni da u ovoj državi ništa ne funkcioniše? Dozvolite da stvari nazovemo pravim imenom jer je nestrpljiva da ostvari svoj nedosanjani san, da postane vlast i želi to da uradi mimo regularne procedure izbora”, smatra Đukanović.
On je kazao da opozicija pokušava da kreira vanredne okolnosti "i da zamajava sa ponudom vanrednih ljekova, potpuno nepotrebnih Crnoj Gori, da bi na taj način na mala vrata ostvarili svoj cilj i postal dio vlasti”.
Kako je dodao, to je nešto što opozicija može da radi, navodeći da mu se čini da to djeluje sve manje prihvatljivo i uvjerljivo, ne samo za vlast.
Đukanović je kazao da je to objašnjenje i sve značajnijeg osipanja podrške upravo u opoziciji kao što pokazuje primjer Herceg Novom.
"U pitanju je fijasko opozicije, jer su i njihovi birači svjesni da je to jedna neracionalna politika, politika ozbiljnog tumaranja i traganja za prečicama - kako je moguće mimo regularnih procedura poznatih u demkratksim sistemima doći na vlast kroz izazivanje vanrednih situacija u društvu”, rekao je on.
Upitan kad će biti potpisan koalicioni sporazum Demokratske partije socijalista i Socijaldemokratske partije, Đukanović je kazao da će do toga doći kad se stvore uslovi da to ne bude dokument u kom će se kreirati nove političke barijere realizacije razvoja.
"Vrlo precizno kazao sam da ne želim da potpisujem suštinski prazan sporazum koji će sjutra postati obrazloženje zbog čega neko ko treba da donosi neke odluke koje se tiču razvoja ne može da ih donese”, kazao je on.
Đukanović je ocijenio da je kao predsjedik Vlade uradio sve što je u njegovoj moći.
"Ono što treba da uradite vi kao predstavnici medija, koji imaju veoma bitnu ulogu u kreiranju javnog mnjenja, jeste da one koji kreiraju razloge zbog kojih se odgađa realizacija razvojnih projekata pitate zašto čine taj zločin prema državi i narodu”, poručio je on.
Na pitanje kada se može očekivati rekonstrukcija vlade i koja su nova kadrovska rješenja, Đukanović je odgovorio da će ta grana vlasti biti popunjena onda kada se potpiše aneks koalicionog sporazuma.
"Ili će biti popunjena bez aneksa sporazima kada se usaglasimo da vlada, koja ima svoje političke temelje u postojećem institucionalnom aranžmanu može odgovorno da ispunjava ono što su prioriteti državne politike", pojasnio je Đukanović.
On je kazao da ne želi političku farsu u kojoj će potpisivati prazne koalicione sporazume.
"Ne želim sebe u političkoj farsi u kojoj ćemo izabrati tri ministra na tri prazna mjesta i tako baciti prašinu javnosti kako je sve u redu a onda gurati probleme pod tepih i onemogućavati vladu da obavlja posao", naveo je Đukanović.
Prema njegovim riječima, ova i svaka naredna vlada, kao imperativ mora imati dinamičan ekonomski rast.
"Ukoliko dođe do ratova kao što smo ih imali devedesetih godina ili ako produžena kataklizmu u Evropi to znači korigovanje ciljeva ali ako govorimo o redovnom stanju nijedna vlada ne bi smjela biti izabrana ako ne zna kako da dođe do toga", poručio je Đukanović.
Komentarišući formiranje vlasti u Herceg Novom, Đukanović je rekao da je Demokratska partija soijalista (DPS) pokazala kvalitet da postiže postizborne sporazume koji, kako je naveo, ne apsolutizuju partijske interese već one koji su vođeni odgovornošću prema zajednici u kojoj su bili izbori.
"U prethodnih 14 godina opozicija u Herceg Novom prkosila je i pokušavala nemoguću misiju - da politiku u tom gradu vodi u sukobu sa Crnom Gorom. Rezultat toga je zaostalost te opštine koja je nekad bila centar svijeta u odnosu na Tivat", kazao je Đukanović.
Kako je rekao, usaglasili su se sa predlogom Izbora da im se prepusti mjesto predsjednika opštine prve dvije godine a potom DPS-u.
"Važnije od toga je da naša koalicija, kroz funkcionalnost te koalicije i izvršne vlasti pokaže da je u stanju da pokaže dobre rezultate i proizvede niz servisa koje lokalna uprava treba da pruži građanima. I da nakon te četiri godine rezultatima izađemo pred građane uzdignutog čela", kakazao je Đukanović.
Crna Gora, kako je rekao, odgovorno ispunjava svoje partnerske obaveze u procesu pregovaranja sa Evropskom unijom (EU).
"Imamo odličnu dinamiku, iako nam dinamika nije na prvom mjestu, nego kvalitet reforme koje treba realizovati i koje pospješuju proces pregovaranja sa evropskim partnerima na prvom mjestu i držimo se takvog opredjeljenja, sastavni dio pregovaračkog procesa je pregovaranje o poglavljima 23 i 24", kazao je Đukanović.
Vlada se, dodao je, poslednjih par mjeseci intenzivno bavila programom pristupanja Crne Gore EU do 2018. godine.
"Očekujem da taj inovirani dokument povrdimo na sjednici Vlade u četvrak. Vlada se takođe intenzivno bavila ažuriranjem akcionih planoiva za poglavlja 23 i 24, mislim da bi i to moglo da bude spremno za verifikaciju u četvrtak, ako ne ovog, onda sljedećeg", naveo je Đukanović.
On je rekao da su veoma posvećeni ukupnom procesu, posebno vladavini prava, ne zato što traže evropski partneri.
"Nego zato što smo svjesni da je to relani problem na zapadnom Balkanu, a taj realni problem je posljedica, prije svega, viševjekovne ekonomske i demokratske zaostalosti našeg regiona, ratova i sankcija devedesetih. Zbog toga se to nameće kao logičan prioritet", kazao je Đukanović.
BiH ne poštuje pravila
Otvaranje pitanja Sutorine pokazuje da Bosna i Hercegovina (BiH) ne poštuje pravila kojih se svi moraju pridržavati, kazao je crnogorski premijer Milo Đukanović, ocjenjujući da to pitanje ne može ugroziti evroatlantski put Crne Gore.
On je rekao da je to pitanje mnogo više u žiži javnosti nego što zaslužuje.
"Mislim da to ne može može usporiti evropski i evroatlantski put Crne Gore, ali otvaranje tog pitanja je veoma destruktivno i definitivno može da proizvede neke štete čija krajnja adresa će najmanje biti Crna Gora", kazao je Đukanović za Radio Crne Gore.
To, smatra on, može imati posljedice po put BiH.
"Jer, otvaranjem ovog pitanja BiH pokazuje da ne poštuje neka pravila kojih se svi moraju pridržavati, pokazuje otvorene teritorijalne pretenzije prema susjednoj državi", rekao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, nije dobra poruka ni investitorima.
"Ako čitaju da se u 21. vijeku ponovo bav pitanjima razgraničenja i osvajanja novih teritorija, to nije insipirativno za njih da ulažu u taj region", naveo je Đukanović.
On je poručio da, kad se radi o tom pitanju, treba imati na umu sa je devedestih godina, kroz rad takozvane Badinterove komisije koju su činili predsjednici ustavnih sudova pet evropskih država, nedvosmisleno utvrđeno da su međunarodne granice novonastalih država na prostoru bivše Jugoslavije administrativne granice.
"Koje su bile republičke granice unutar Jugoslavije, uz izuzetak, ukoliko se dvije republike bivše Jugoslavije drugačije ne dogovore", objasnio je Đukanović.
On je rekao da je u trenutku kad je BiH dobila međunarodno priznanje, bilo neophodno da se definišu precizno granice između nje i susjednih država ili da se makar definišu sporna pitanja.
"Između BiH i Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) tada nije bilo spornih pitanja, BiH je priznala SRJ u postojećim granicama, uključujući teritoriju Crne Gore u našim granicama i SRJ je priznala BiH u njenim granicama. Tako da je ovo nepoštovanje tog priznaja postignutog tada, što je bio uslov za međunarodno priznanje BiH", kazao je on.
Đukanović smatra da je to „politički nepametno“ i da ne ugrožava Crnu Goru.
"Mislim da je to pitanje koje je veoma autodestruktivno u BiH. Da sam ja neko ko tamo učestvuje u političkom životu, na pamet mi ne bi padalo da otvaram pitanje validnosti takozvanih avnojevskih granica. Te su granice nešto što čuva BiH sve ovo vrijeme upravo od ataka sa raznih adresa da se rasparča BiH", naveo je on.
Đukanović je dodao da nema međunarodne arbitraže i nema postupka pred međunarodnim sudom u Hagu bez saglasnosti dvije države.
"Ko može i da pretpostavi da bi Crna Gora mogla dati saglasnost da se razgovara na jednoj od te dvije adrese po bilo kom dijelu naše teritorije", rekao je Đukanović.
Bonus video:
