Pregovori Demokratske partije socijalista (DPS) i Socijaldemokratske partije (SDP) o aneksu koalicionog sporazuma su u finalnoj fazi, saopštio je danas potpredsjednik socijaldemokrata Raško Konjević. On je, nakon sastanka sa koleginicom iz Finske Paivi Rasanen, na pitanje kad će biti nastavljeni pregovori SDP i DPS-a, i da li su u okviru aneksa predviđeni i mediji, rekao da su razgovori skoro svakodnevni i da su u finalnoj fazi. "O medijima se razgovara iz razloga što je to jedna od obaveza koju imamo kroz proces pristupanja sa EK", kazao je Konjević na konferenciji za novinare. On je naveo da je jedna od tema današnjeg sastanka sa finskom kolegincom bilo i pitanje medijskih sloboda, i odgovornosti medija i nnjihov profesionalizam sa druge strane. "Mislim da u zadnje vrijeme, posebno u dijelu odgovornosti medija, morate, ili moramo zajednički, i država i mediji pokušati da te standarde podignemo na zadovoljavajući nivo, onakav kakav je u Finskoj, koja je u tom segmentu vodeća u EU" , rekao je Konjević. Upitan da li ima pomaka u rasvjetljavanju slučajeva ubistava Baranina Armina Osmanagića i Andrije Mradaka , da li su ona povezana, kao i da prokomentariše raniju izjavu načelnika podgoričkog centra bezbjednosti, Vojislava Dragovića, da je policija na tragu da pronađe počinioce ubistava Mrdaka, Konjević je kazao da je saglasasn sa njegovom konstatacijom. "Njegova izjava je na bazi onog što je dosadašnji rad sektora kriminalističke policije, i vjerujem da ćemo u pristojnom vremenskom intervalu moći da konkretnije izađemo sa razrešenjem tog djela", kazao je Konjević. On je naveo da je za razrešenje takvih slučajeva, koji imaju taj stepen organizovanosti, potrebno vrijeme. "Vjerujem da ćete se narednih dana i mjeseci uvjeriti da crnogorska policija prilježno radi na rasvjetljavanju nekih teških krivičnih djela iz prethodnog perioda i naporan rad koji je nekada dugotrajan,i imamo razumijevanje od javnosti, svakako daje rezultate", poručio je on. Upitan da prokomentariše stav hrvatskih parlamentaraca iz Evropskog parlamenta koji naglašavaju potrebu razrješenja granice na Prevlaci, kao i mogućnost da ta država uslovljava dalji evropski put Crne Gore, Konjević je rekao da je to pitanje u nadležnosti Ministarstva vanjskih poslova. "To da li će neka država članica koristiti određenu vrstu mehanizma prema Crnoj Gori, koji ste nazvali uslovljavanje, mislim da neće, jer on nije u duhu dobrosusjedskih odnosa i onog što je osnovna politika EU u tom segmentu"«, odgovorio je on. Govoreći o razgraničenju sa Kosovom, Konjević je kazao da je to u nadležnosti MUP-a, i da je sa tom državom završen ogroman dio posla. "Ostalo je još nekih pet kilometara usagalašavanja protezanja granične linije, na onom principu koji vam je poznat- da administrativne granice iz perioda Socijalsitičke Federativne Republike Jugoslavije ostaju nepromjenjive. To je pristup koji je afirmisan i prihvaćen sa obe strane", podsjetio je on. Konjević je rekao da se i sa Srbijom se ostvaruje kontakt. "Vjerujem da ćemo ove godine otvoriti tu kompleksu oblast usaglašavanja, ne samo protezanja granične linije, već niza drugih važnih sporazuma u vezi sa graničnim prelazima". Novinari su ukazali da je na Odboru Evropskog parlamenta juče ocijenjeno da su Crnoj Gori potrebni konkretni rezultati u oblasti korupcije i kriminala, a da je Dirk Lange rekao da je Crnoj Gori uvijek potrebno da je neko podstiče i motiviše da bi postigla rezulate. Komentarišući te navode, Konjević je rekao da je potrebo imati kontinuirane rezulatate da bi oni bili vrednovani. "Evropska komisija želi da vidi da su naše institucije dovoljno snažne da mogu konstantno da daju rezultate u određenim oblastima. Zajednički smo se saglasili da je to proces koji podrazumijeva adekvatnu legislativu, a u drugoj fazi jačanje kapaciteta institucija, a u trećoj će one biti sposobne da promjenjujući zakon daju konkretne rezultate", dodao je on. Konjević smatra da se to ne može desiti godinu nakon otvaranja poglavlja 23 i 24. "To će se cijeniti kroz različite faze, a jedna od njih je kraj ove godine i evaluacija privremenih mjerila, gdje vjerujemo da će ona biti ostvarena sa naše strane, ali se sa tim proces neće završiti",, ukazao je on. Konjević je kazao da Crna Gora ispunajvajući mjerila iz akcionih planova dostiže određene standarde. "Uvijek je lakše kada vas neko motiviše da određene stvari radite. Nije jednostavno očekivati od institucija koje nemaju iskustva sa određenim standardima, ili imaju nedovoljnu tradiciju sprovođenja standarda, da samoinicijativno mogu da urade sve", rekao je on. Upitan da prokomentariše sudsku praku su vezi sa presudama o nedozvoljenom držanju oružja, Konjević je podsjetio da je Vlada na poslednjoj sjednici utvrdila Predlog zakona o oružju. "Vlada je sugerisala sudskoj vlasti, kao nezavisnoj grani vlasti, da je potrebno da se značajno ozbiljnije pooštri kaznena politika, jer analiza koju smo razmatrali sugeriše da je u 2013.godini oko 60 odsto osuđujućih presuda bilo uslovnog karaktera, a prošle je taj procenat oko 70 odsto",, ukazao je on. Prema riječima Konjevića, oko 20 odsto osuđujućih presuda, koje su iskazane kaznom zatvora, dužina zatvorske kazne je mala, ispod godine. "Uočavajući generalno društveni problem koji se prepoznaje, Vlada je preporučila oštriju kaznenu politiku. Vjerujem da će sudska vlast razmotriti preporuke, a moja lična ocjena je da je ta kaznena politika nedopustivo blaga", zaključio je on.
Bonus video:
