Crna Gora mora pokazati rezultate u borbi protiv korupcije i popraviti položaj medija, ali se mora posvetiti i riješavanju pitanja granica, ocjenjeno je na današnjoj sjednici Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta. Izvjesilac za Crnu Goru Čarls Tanok kazao je da je Crna Gora, među zemljama kandidatima, postigla najveći napredak ali da će Brisel insistirati na rezultatima u oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. On je pohvalio izbor VDT-a, navodeći da je nezavisnost sudstva i dalje problem u Crnoj Gori. On je kazao da je i dalje zabrinjava odnos prema medijima.
"Iako treba priznati da je njihov broj manji, i dalje se dešavaju neprihvatljivi napadi na novinare i medije. Takvi incidenti su veoma problematični i negativno utiču na stvaranje atmosfere autocenzure u medijima. Vlada bi trebalo da pomogne i ohrabruje medije u poštovanju etičkih standarda", kazao je on.
Tanok je pohvalio zvaničnu Podgoricu zbog podrške sankcijama EU prema Rusiji, ali i odluku Vlade da zakonom sankcioniše sve koji su uključni u slanje crnogorskih državljana na inostrana ratišta. On je podsjetio da je na Zapadnom Balkanu izražen problem sa dobrovoljcima koji se pridružuju terorističkim grupama u Iraku i Siriji.
"Crnogorske obavještajne službe tvrde da, na moje veliko iznenađenje, motre 300 crnogorskih državljana za koje se sumnja da podržavaju aktivnosti povezane sa terorizmom", kazao je Tanok, pohvalivši Crnu Goru zbog reformi na putu ka NATO.
Poslanik iz Hrvatske Tonino Picula istakao je da pravosuđe u Crnoj Gori i dalje nije u potpunosti nezavisno, upozoravajući na ograničenje medijskih sloboda. On je kazao da je politička scena snažno polarizovana, ističući da se zakoni i strategije donose prebrzo bez nacionalnog konsenzusa.
Poslanica iz Hrvatske Dubravka Šuica podsjetila je dna neriješeno pitanje Prevlake, ali i na suđenja za ratne zločine. Ona je podsjetila da hrvatski građani traže odštetu od Crne Gore zbog zatvaranja tokom 90-tih.
Šef direktorata za proširenje za Crnu Goru Dirk Lange ističe, pak, da će nedavno usvojeni set anti korupcijskih zakona biti od velike pomoći.
“Možemo očekivati i nadati se da će doći do odgovarajućih rezultata. To se ne može desiti preko noći, potrebno je više vremena. Mi ćemo intenzivno pratiti razvoj događaja”, poručuje Lange.
Petras Austrevičijus iz Litvanije kaže da Evropska komisija mora da prati stanje u svim oblastima ali da posebna fokus mora da bude na vladavini prava.
“Bez rezultata u toj oblasti, Crna Gora se neće moći pridružiti EU, što znamo iz sopstvenog iskustva”, ukazuje Austrevičijus.
Dok je poslanik Jozo Radoš predlagao da EU utiče na brži prijem Crne Gore u NATO "kako bi Alijansa kontrolisala istočnu obalu Jadrana", poslanik sa Kipra Takis Hadžigeorgiu podsjetio je da članice EU ne moraju biti dio Alijanse.
“Nigdje nije zapisano da zemlje kandidati za EU, moraju postati članice NATO; Crna Gora to ne mora da učini. Možda bi trebalo da razvijamo NATO savez a ne da tjeramo nove članice da im se priključe”, kazao je on.
Bonus video:
