Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas bi trebalo da razmotri predlog rezolucija o Sutorini kojom se traži da se predlog ugovora o državnoj granici BiH i Crne Gore ocijeni kao štetan i neprihvatljiv.
Predlog ugovora o državnoj granici između BiH i Crne Gore utvrdilo je Vijeće ministara BiH u novembru 2014. godine, prema kojem bi Sutorina trebala da ostane u sastavu Crne Gore.
Predstavnici akademske zajednice BiH juče su u Sarajevu održali predavanje o temi "Kako izvršiti povrat Sutorine?", a povodom današnjeg zasjedanja Parlamenta BiH.
Profesor Suad Kurtćehajić s Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu rekao je da je "Crna Gora uzurpirala taj prostor 1945. godine i više ga nije vraćala" iako je Sutorina vlasništvo BiH.
Profesor Muriz Spahić je kazao da se na osnovu analize geografskih karata dokazuje da je Sutorina, od svog osnivanja do 1964. godine, kada se posljednji put prikazuje na karti, bila u sastavu BiH.
Sarajevski profesor Ibrahim Bušatlija je istakao da "otkako postoji istorija BiH, prostor Sutorine je u Bosni i Hercegovini".
Vlasti u Podgorici izrazile su "ozbiljnu" zabrinutost povodom rezolucije kojom se od parlamenta Bosne i Hercegovine traži da odbaci predlog ugovora o državnoj granici sa Crnom Gorom i otvara pitanje granice na primorskoj prevlaci Sutorina kod Herceg Novog.
Rezoluciju Sutorini je predložio poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) Denis Bećirović.
Pitanje primorske prevlake kod Herceg Novog otvorili su pojedini političari i pravni stručnjaci u BiH uz argument da je ona ustupljena Crnoj Gori 1947. godine u zamjenu za lovište u dolini Sutjeske kod Foče, ali da ta razmjena teritorija nikada nije verifikovana u parlamentima nekadašnjih jugoslovenskih republika.
Sutorina je prostor od 83.700 metara kvadratnih, a obuhvata sedam naseljenih mjesta - Njivice, Kruševice, Prijevor, Ščepoševiće, Solila, Vrbanje i Sitnica - gdje trenutno živi oko 1.600 građana.
Dodik: Granice u bivšoj Jugoslaviji utvrdila Badinterova komisija
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u izjavi za Antenu M ocijenio da je problem Sutorine kreiran u Sarajevu, te da je bliskost sarajevskih i crnogorskih vlasti doprinijela jačanju inicijative.
Upitan Kakav je stav RS o Sutorini, kazao je: ’’RS je ranije dala saglasnost na rad zajedničke komisije koja je trebalo da utvrdi granicu. Odjednom se sada pojavio taj problem u vezi sa Sutorinom koji su prije svega kreirali ljudi iz Sarajeva. Mislim čak i da je bliskost Podgorice i Sarajeva doprinijela jačanju ovakve jedne inicijative. Što se tiče nas iz RS, mi još nijesmo dobili tu rezoluciju koju predlažu Bošnjaci,prije svega sarajevski krug”.
Dodik je dodao da su, objektivno gledano, granice u bivšoj Jugoslaviji nakon raspada utvrđene po Badinterovoj komisiji, koja je rekla da su avnojevske granice koje su tada poivučene državne granice ukoliko nema strana zainteresovanih za korekciju tih granica.
“U svakom slučaju, razgovore Crne Gore i BIH oko granice treba iskoristiti da se definitivno granice utvrde. U tom pogledu treba i sučeliti i određenu argumetaciju. Ranije smo smatrali da je to pitanje koje je u suštini riješeno, ali evo reakcija ljudi iz Sarajeva, prije svega Bošnjaka Iinjihgova zainteresovanost za to sada to pitanje stavlja na dnevni red. U svakom slučaju smatram da to treba mirne glave riješiti. ’’
Dodik je kazao da ne zna šta će biti sa glasanjem jer nije RS ta koja je pokrenula to pitanje.
Bonus video:
