Iako je Evropska komisija u posljednjem Izvještaju o napretku ukazala da “treba obezbijediti sistematsko korišćenje instrumenata za oduzimanje i zapljenu imovine”, dosadašnja praksa i Nacrt zakona o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom, ne ulivaju optimizam da i tu neće biti fingiranja borbe protiv korupcije i statistike podložne manipulaciji.
Viši pravni savjetnik Centra za građansko obrazovanje (CGO) Boris Marić sumnja da se odredbama, koje su predviđene Nacrtom zakona, želi onemogućiti oduzimanje imovine čije zakonito porijeklo se ne može dokazati.
Nacrt Zakona o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom najvjerovatnije će tokom januara biti razmatran na Vladi, nakon završene javne rasprave.
Pored plijenidbe nekretnina i vrijednosti osuđenima za pranje novca, organizovani kriminal, ratne zločine i korupciju, ta mogućnost se proširuje na još nekoliko krivičnih djela. To su otmica, dječja pornografija, proizvodnja i preprodaja droga, teža djela kršenja javnog reda i mira i bezbjednosti računarskih podataka.
Marić upozorava na odredbu “da će se imovina oduzeti ako je stečena prije ili poslije izvršenja krivičnog djela do pravosnažnosti presude, kada sud utvrdi da postoji vremenska povezanost između vremena sticanja imovine, izvršena krivičnog djela i drugih okolnosti konkretnog slučaja koji opravdavaju oduzimanje imovine”. On je “Vijestima” rekao da se uvođenjem vremenske povezanosti između sticanja imovine i izvršenja krivičnog djela, odbacuje suština instituta proširenog oduzimanja imovine stečene krivičnim djelom.
“Ovakvo rješenje predstavljalo bi kretanje unazad u smislu stvaranja normativnog okvira za efikasnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, jer bi to u praksi moglo značiti da se nekome ko vrši krivična dijela u kontinuitetu decenijama, oduzima samo imovina za dijelo gdje postoji vremenska povezanost između vremena sticanja imovine i izvršenja krivičnog dijela”, objasnio je.
Takva stavka ne postoji u srbijanskom, bosanskom a ni hrvatskom zakonu.
Rizično kupovati od sumnjivih
U Hrvatskoj se priprema izmjena zakona o oduzimanju imovine, objavili su tamošnji mediji, navodeći da bi na meti bili osumnjičeni za korupciju i organizovani kriminal čija je imovina legalna, ali je u posljednjih 10 godina bila nesrazmjerna njihovim legalnim prihodima.
Takođe, ideja zakonodavca je da oduzimanju imovine može biti podložna i i uža rodbina, ali i osobe koje su od osumnjičenog kupile imovinu. Oni bi, kako prenosi Tportal.hr, mogli zadržati imovinu ako dokažu da su je od njega stekli 'u dobroj vjeri' te da su za nju platili razumnu cijenu. EK u posljednjem Izvještaju o napretku je sugerisala da se nezakonito bogaćenje podvede pod krivična djela, ali je Ministarstvo pravde odbacila tu mogućnost navodeći da to nije praksa ni u članicama EU. Opozicija već godinama traži uvođenje ovog krivičnog djela.
Kako konfiskuju imovinu u Srbiji, Hrvatskoj i BiH
U Srbiji tužilaštvo nalaže zaplijenu ako je “ imovinska korist pribavljena krivičnim djelom, odnosno vrijednost predmeta krivičnog djela prelazi iznos od milion i petsto hiljada dinara”. Po tom osnovu oni su oduzeli višemilionske nekretnine Darku Šariću. U Srbiji vrijednost privremeno i trajno oduzete imovine prošle godine iznosi više od 100 miliona eura, objavili su tamošnji mediji.
Bosanski i hrvatski zakon su podudarni u velikom djelu odredaba. Oba predviđaju mogućnost da se postupak vodi tokom i nakon okončanja krivičnog postupka, što piše i u nacrtu crnogorskog zakona. Međutim, za razliku od nacrta Ministarstva pravde, propisi BIH i Hrvatske ostavljaju mogućnost da sud “po službenoj dužnosti donese odluku o oduzimanju te koristi u slučaju da tužilac u postupku koji se vodi ne podnese predlog za oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom”.
U Crnoj Gori je privremeno oduzeta imovina vrijednosti od oko 46 miliona eura. Privremeno je oduzeta imovina Dušku Šariću, Jovici Lončaru i Safetu Kaliću, kao i jednom ruskom državljaninu. Nacrt zakona o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom propisuje da tužilaštvo, policija i sud moraju postupati hitno kada je riječ o spornoj imovini. Nacrtom je planirano formiranje posebne uprave u čijoj bi nadležnosti bilo upravljanje oduzetim bogatstvom. Sada je to u nadležnosti Uprave za imovinu.
Bonus video:
