Vlada apsolutno nema sluha za ljudska prava i slobode, kao ni za oštre ocjene iz Izvještaja Evropske komisije što pokazuju Predlog zakona o državnom tužilaštvu i Predlog zakona o specijalnom tužilaštvu, koji je dostavila Skupštini, kazala je poslanica Pozitivne Crne Gore Azra Jasavić.
Po njenom nišljenju predlozima se obesmišljava rad tužilaštva.
"Tužilaštvo se stavlja pod kontrolu predsjednice Vrhovnog suda i srozavaju se kriterijumi za izbor Glavnog specijalnog tužioca, što je suprotno ustavnim odredbama o izboru Vrhovnog državnog tužioca za čiji izbor je potrebna najmanje tropetinska većina u parlamentu. Predlozima zakona Vlada Vrhovnog državnog tužioca golorukog šalje u borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou i to parlament ne smije dozvoliti. Vlada želi potpunu kontrolu nad Glavnim specijalnim tužilaštvom, kao i cijelim tužilaštvom. Ukoliko ovi Predlozi zakona dobiju većinu, Vlada će uspjeti u svom naumu na štetu svih građana. Predloge Pozitivne Crne Gore prethodno je Vlada prihvatila pod pritiskom domaće i međunarodne javnosti Gore i otklonila nedostatke na koje smo ukazivali. U međuvremenu, Vlada je preko noći, osmislila novu zamku kojom će pokušati da spriječi reformu tužilaštva, a time i ozbiljnu borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou", kazala je Jasavić.
Ona ističe da Vlada planira da opstruira VDT preko disciplinskog tužioca, koga će predlagati niko drugi do predjsednica Vrhovnog suda i to Tužilačkom savjetu.
"Disciplinski tužilac bi istragu vodio tri mjeseca, a drugostepeni postupak bi vodio Vrhovni sud.Ovo praktično znači da VDT neće moći da kadrovski raščisti tužilaštvo, jer je to premješteno u ingerenciju predjsednice Vrhovnog suda i Vrhovnog suda. Dalje, disciplinsko vijeće čine dva člana iz reda tužilaca i ugledni pravnik koji je predsjednik vijeća. Podsjećamo da Tužilački savjet nije biran 2/3 većinom, već da ga je birala vlast, pod čijom je kontrolom. Zbog najtežih disciplinskih prekršaja, npr. nestručnog i nesavjesnog obavljanja funkcije tužilac se može razriješiti. A pošto je VDT ozbiljno krenuo u analizu rada tužilaca i utvrđivanja njihove odgovornost, što je značilo i čistke u tužilastvu, Vlada se dosjetila da tužioce zastiti od nerada i za pomoc zove predsjednicu Vrhovnog suda", navela je Jasavić.
Po njenim riječima ova rješenja su neodrživa, jer je upravo predsjednica vrhovnog suda bila VDT i nije isključeno da su mnogi predmeti stajali u fiokama tužioca po njenom nalogu.
"Postoji opasnost da ova odredba ima za cilj da zaštiti tužioce koji su radili po nalogu sadašnje predsjednice Vrhovnog suda, a time i nju samu. Čak i da nema ove opasnosti ne može predsjednica Vrhovnog suda da predlaže disciplinskog tužioca, jer je po prirodi stvari kao bivša VDT učestvovala u kadriranju tužilaštva, koje je najslabija karika u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou. U Predlogu zakona o specijalnom tužilastvu umjesto predloga Pozitivne Crne Gore da VDT imenuje Glavnog specijalnog tužioca koji bi njemu odgovarao za rad, a on Skupštini, Vlada se odlučila da potpuno iskljuci tužioca iz procesa predlaganja i imenovanja Glavnog specijalnog tužioca", objasnila je Jasavić.
Ona je dodala i da se predviđa javni konkurs koji oglašava Tužilački savjet koji bira Glavnog specijalnog tužioca i specijalne tužioce.
"Ova rješenja su neustavna, jer je Tužilački savjet izabrala isključivo vlast uz protivljenje opozicije, a Vrhovnog državnog tužioca izabrao je parlament tropetinskom većinom, zbog čega se srozavaju uslovi za izbor Glavnog specijalnog tužioca koji mora da da najveći doprinos u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou. Ovo praktično znači da VDT koji je izabran tropetinskom većinom u parlamentu ne može da predlaže niti imenuje Glavnog specijalnog tužioca, a mora parlamentu da odgovara za njegov rad što je nelogično i neustavno. Ovim predlozima Zakona predsjednica Vrhovnog suda može da kontroliše procese u tužilastvu što je cilj Vlade. Način biranja Predsjednice Vrhovnog suda i Sudskog savjeta ukazivao je da je ona poslednja linija odbrane Demokratske partije socijalista, na šta je Pozitivna Crna Gora stalno ukazivala", poručila je Jasavić.
Poslanica Pozitivne zaključuje da ljudska prava i slobode ne mogu braniti ovakve institucije koje isključivo kontroliše izvršna vlast.
"Zato apelujemo na domaću i međunarodnu javnost, a posebno na sve poslanike opozicije i vlasti kojima je iskreno stalo do pune vladavine prava i mjerljivih rezultata u poglavljima 23 i 24, a time i uspjeha pregovaračkih procesa, da ne pristanu na ova perfidna normativna rješenja koja unižavaju instituciju tužilaštva, jer su nam potrebne snažne institucije koje mogu garantovati stabilnost i sigurnost naše zemlje i građana", kazala je na kraju Jasavić.
Bonus video:
