Predlog zakona o sprečavanju korupcije nije efikasan i ima više nedostataka, ocijenili su iz Instituta alternativa (IA), poručujući da ga je neophodno suštinski izmijeniti.
Vlada je početkom mjeseca utvrdila Predlog zakona o sprečavanju korupcije kojim se propisuju mjere za sprječavanje sukoba javnog i privatnog interesa, ograničenja u vršenju javnih funkcija i zaštita lica koja prijavljuju ugrožavanje javnog interesa sa sumnjom na postojanje korupcije.
U IA smatraju da zakon, ukoliko bude usvojen onako kako je Vlada predložila, neće obezbijediti efikasno sprječavanje korupcije, pa su pozvali poslanike da amandmanski djeluju i suštinski ga izmijene.
Oni su ocijenili da je Predlogom neprecizno definisan sukob interesa i procedura za prijavu imovine javnih funkcionera, da se zviždači ne podstiču dovoljno da prijavljuju korupciju, dok su ovlašćenja Agencije za borbu protiv korupcije, kako su naveli, neefikasna.
“Najsnažniji mehanizam ove Agencije, čije je formiranje predviđeno za 2016. godinu, trebalo je da bude administrativna istraga, odnosno njena mogućnost da nesmetano prikuplja podatke od državnih organa”, kazao je predsjednik Upravnog odbora IA Stevo Muk, objašnjavajući da je Predlogom zakona Agencija uskraćena za pristup informacijama i dokumentima koje državni organi odbiju da joj dostave.
Iz IA su predložili da se iz predloga zakona izbriše mogućnost da organ vlasti prima sponzorstvo, ili sklapa ugovor o sponzorstvu, kao i da se preciziraju podaci koje javni funkcioneri unose u imovinski karton.
“Neophodno je utvrditi obavezu Agencije da objavi koji javni funkcioneri jesu, odnosno nijesu, dali saglasnost za pristup podacima u bankama i drugim finansijskim institucijama”, rekao je Muk.
Prema njegovim riječima, jedna od krupnih manjkavosti Predloga je i nedovoljno precizna definicija sukoba interesa, što nameće potrebu za pružanjem dodatnih smjernica javnim funkcionerima kako da prijave sukob interesa, ali i Agenciji kako da odlučuje o sukobu interesa.
“Javni funkcioner nema obavezu da pruži lične podatke o svojim srodnicima koji ne žive sa njim u zajedničkom domaćinstvu, što otežava istraživanje sukoba interesa”, rekao je Muk.
Kada je u pitanju podsticanje prijava korupcije i zaštita zviždača, predlog Zakona, kako smatra, ima mnogo nedostataka.
“Iako propisuje pravo na novčanu nagradu zviždača koji su prijavljivanjem korupcije doprinijeli ostvarivanju javnih prihoda ili prihoda privatnih kompanjija, postupak ostvarivanja prava na tu nagradu je u potpunosti prepušten državnim organima ili privatnim pravnim licima koja su ostvarila prihod”, naveo je Muk.
Prema njegovim riječima, u slučajevima kada je prijava korupcije doprinijela ostvarivanju prihoda državnih organa, neophodno je omogućiti da se zvivdači za novčanu nagradu, koja bi se isplaćivala iz budžeta Crne Gore, obrate direktno Agenciji.
U IA, kako je rekao Muk, smatraju da nije dobro ni to što su prekršajne odredbe koje su predviđene zakonom prvenstveno usmjerene na državne organe, a ne na javne funkcionere.
“Očigledno je da se svrha kažnjavanja za kršenje zakona ne postiže kažnjavanjem organa da plati novčanu kaznu iz budžeta organa u korist budžeta Crne Gore”, zaključio je Muk.
Bonus video:
