Ustavni sud zatražio je da se Skupština u roku od 15 dana izjasni o ustavnosti nekoliko članova Zakona o Ustavnom sudu, kojima je normirano i ograničenje u vršenju funkcija tog suda.
Inicijativu je podnio Politički klub Pravedna Crna Gora, koji zastupaju Rade Bojović i Predrag Mugoša, iz Podgorice.
Novim zakonom je predviđeno da dosadašnji predsjednik i sudije Ustavnog suda "nastavljaju sa radom" do izbora "svih sudija suda, odnosno potrebnog broja sudija Ustavnog suda za odlučivanje u skladu sa Ustavom i ovim zakonom".
Ocjenjuje se da je ova odredba neprecizna, šta znači da "nastavljaju sa radom" sa aspekta prestanka funkcije i može li se znati kada je i na osnovu čega prestao mandat sudijama.
"Prestanak funkcije sudija Ustavnog suda određen je Ustavom. Sve dok je ta norma na snazi ne postoji druga mogućnost prestanka mandata sudiji tog suda", navodi se u obrazloženju inicijative.
Osporeni su još dva člana Zakona o Ustavnom sudu jer se, suštinski, odnose na obaveze otklanjanja posljedica primjene propisa za koje je utvrđeno da nijesu saglasni sa Ustavom, odnosno zakonom.
Navodi se da je odredbom o ograničenju u vršenju funkcija predviđeno da će Ustavni sud „odbaciti predlog, inicijativu, ustavnu žalbu, žalbu, odnosno drugi podnesak kojim se pokreće postupak, kad utvrdi da je već odlučivao o istoj stvari.
"Ovim rješenjem se u značajnoj mjeri i bez ustavno-pravne utemeljenosti ograničava funkcija Ustavnog suda i ostaje nejasno šta je zakonodavac želio postići, ali je sigurno da su sudu na ovaj način "vezane ruke" čime je spriječen da u najširem smislu vrši zaštitu ustavnosti i zakonitosti", kaže se u inicijativi.
Ocjenjuje se da takvo rješenje ostavlja prostora da se široko negativno tumači i suspenduje pokretanje odgovarajućeg postupka ili inicijative, jer se otvara pitanje što znači pojam „o istoj stvari“, odnosno da li je to vezano za identitet podnosioca, normu čije se ocjenjivanje zahtijeva, smisao iznijetih razloga ili su potrebni samo neki od navedenih elemenata.
Podsjeća se da je, prema dosadašnjoj praksi Ustavnog suda za odbacivanje bilo dovoljno da se radi o istom zakonu, propisu ili drugom opštem aktu, nezavisno od identiteta i iznesenih argumenata podnosioca akta.
Ukazuje se da je članom 46. predviđeno da se "Propisi donijeti za izvršavanje zakona i drugih propisa za koje se utvrdi da nijesu u saglasnosti sa Ustavom i zakonom neće primjenjivati od objavljivanja odluke Ustavnog suda".
Navodi se da je istog članom normirano da se „izvršenje konačnih i pravosnažnih pojedinačnih pravnih akata donijetih na osnovu propisa koji se više ne mogu primjenjivati ne može dozvoliti, ni sprovesti, a ako je izvršenje započeto, obustaviće se“.
Podsjeća se da je propisano da "svako kome je povrijeđeno pravo konačnim ili pravosnažnim pojedinačnim aktom, donijetim na osnovu zakona ili drugog propisa za koji je po njegovoj inicijativi odlukom Ustavnog suda utvrđeno da nije bio ili da nije u saglasnosti sa Ustavom, ima pravo da traži od nadležnog organa izmjenu tog pojedinačnog akta".
Ustavni sud je zahtjev za mišljenjem Skupštine u vezi spornog zakona dostavio 17. novembra.
Bonus video:
