Izvještaj Evropske komisije (EK) o napretku Crne Gore mogao je biti oštriji i konkretniji u pojedinim oblastima, kao što su korupcija, diskriminacija, prava žena i odnos vlade prema civilnom sektoru i medijima, ocijenili su predstavnici nevladinih organizacija (NVO) na prezenetaciji tog dokumenta.
Šef Delegacije EU u Podgorici, Mitja Drobnič, prezentovao je predstavnicima civilnog sektora Izvještaj Evropske komisije (EK) o napretku i ponovio ocjene koje se tiču napretka i izazova koji stoje pred Crnom Gorom na putu evropskih integracija. On je podsjetio da EK konstatuje da dobro pripremljena integracija osigurava da proširenje nije na teret efikasnosti.
"Mislim da je to dobra i potrebna poruka za države kadnidate koji se pitaju šta znači poruka (Žan Pol) Junkera da neće biti proširenja", kazao je Drobnič.
Predstavnik MANS-a Dejan Milovac upitao je Drobniča šta bi za Crnu Goru značilo aktiviranje klauzule o balansu, i koji su naredni koraci EK kada je u pitanju približavanje njenih i stavova Vlade "koja bi trebalo da udari na najviše svoje funkcionere ukoliko želi da ispuni kriterijume i napravi balans između poglavlja 23 i 24 i ostalih".
On je podsjetio je da u Crnoj Gori još nema pravosnažne presude za korupciju na visokom nivou, niti uspješne optužnice za pranje novca i za nezakonito bogaćenje javnih funkcionera.
"Čini mi se da će disbalans koji postoji u odnosu na druga pregovaračka poglavlja postajati sve veći, s obzirom da je intencija Vlade da sprovodi reforme koje najmanje diraju interese kako visokih javnih funkcionera, tako i pripadnika organizovanog kriminala", kazao je Milovac.
Drobnič je kazao da Izvještaj EK konstatuje da rezultat istraga nije zadovoljavajući, i naglasio da "Delegacija nije tu da tumači i komentariše Izvještaj, jer je on dovoljno jasan".
One je ponovio da je klauzula uključena u pregovarački okvir, i da je sada spomenuta potreba za uravnoteženim napretkom na području vladavine prava i u drugim oblastima.
"Klauzula se može aktivirati na osnovu predloga EK ili jedne od država članica, onda kao predlog ide na Savjet ministara i tamo se usvaja", kazao je Drobnič.
Za sada, kako je naveo, nema tog predloga. On je kazao da u Crnoj Gori nije problem samo politička volja, nego i nedostatku struke i dorađenih mehanizama.
"Prema tome, nije sve u politici, nego je problem i u struci, tako da su i politička volja i otklanjanje tih stručnih nedostataka jednako važni za poboljšanje rezultata istraga i presuda", naglasio je Drobnič.
"Izvještaj je upozorio na taj problem, i čim je to uradio – to je signal za državu kandidata da nešto treba da se uradi. Sad ćemo vidjeti da li da se to pitanje razvija, a države članice će vidjeti kako će tretirati dalje otvaranje poglavlja, tu nema još neke jasne slike", rekao je Drobnič.
Uljarević: Zabrinjavaju napadi na predstavnike NVO sektora koji kritički nastupaju
Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje kazala je da je dobro što Izvještaj problematizuje pitanja koje NVO u Crnoj Gori godinama pokušavaju da procesuiraju pred nadležnim organima, kao što su pitanje prekršaja u zakonodavstvu, kao i ratnih zločina.
Ona je naglasila da je važno što se u Izvještaju pominje i pad u kvalitetu odnosa između Vlade i civilnog sektora, navodeći da su ove godine tenzije u tom odnosu eskalirale do nezapamćenih razmjera.
"Ono što su preživljavali predstavnici NVO sektora koji kritički nastupaju je nešto što nije zabilježeno u regionu posljenjih godina i vrlo je imanentno potpuno drugačijim, totalitarnim režimima", kazala je Uljarević.
Ona je zamjerila što u Izvještaju nije pomenut Savjet za zaštitu od diskriminacije, koji je u prethodna dva izvještaja pominjan u pozitivnom kontekstu.
Uljarević je kazala da Savjet ove godine praktično nije funkcionisao što je, kako je ocijenila, jako povezano sa odnosom civilnog društva i Vlade.
"Skoro je premijer dao ostavku na mjesto predsjednika Savjeta, čime je izgubljena pohvala iz prvog izvještaja da je pitanje diskriminacije toliko visoko stavljeno na agendu da se njime bavi predsjednik Vlade", kazala je Uljarević.
Ona je podsjetila da se i u ovom Izvještaju, kao oblasti u kojima je korupcija najizraženija, pominju urbanizam, obrazovanje, javne nabavke i zdravstvo.
"Ukoliko se to ponavlja već treći put, bilo je za očekivati da ta ocjena bude oštrija, jer je pčigledno da nema političke volje da se ta pitanja riješe", kazala je Uljarević.
Ivanović: Napade na novinare je trebalo snažnije osuditi
Darko Ivanović iz Građanske alijanse smatra da bi izvještaj trebalo da bude oštriji, naročito u dijelu gdje se pominju napadi na novinare.
"Situacija će biti sve gora, jer svaka individua u Crnoj Gori, očigledno, daje sebi za pravo da napada novinare"
On je podsjetio na "zapaljive izjave ljudi iz vrha vlasti koje se tiču medija".
"I koje, uprkos tome šta urade policija i zužilaštvo, ako urade išta, stvaraju klimu koja je sve gora i gora za novinare", kazao je Ivanović.
Prema njegovim riječima, bez obzira na to da li se Vlada i vlasnici medija mogu usaglasiti, na terenu su obično oni koji stradaju.
"Situacija će biti sve gora, jer svaka individua u Crnoj Gori, očigledno, daje sebi za pravo da napada novinare. Zato smatram da je izvještaj u tom dijelu trebalo da bude oštriji, jer su nam puna usta zaštite novinara, a klima je sve gora", naveo je Ivanović.
"Izvještaj manje detaljan u oblasti životne sredine"
Nataša Kovačević iz Grin houma smatra da je ovogodišnji izvještaj manje detaljan u oblasti životne sredine, posebno u dijelu vrlo bitnih pitanja kada se radi o integraciji sa drugim sektorima, naročito sektorom energetike.
Ona je podsjetila na Petu nacionalnu komunikaciju o sprovođenju Konvencije o biodiverzitetu koja kaže da je biodiverzitet najviše ugrožen od tog sektora.
"Već danas imamo u medijima izjavu iz Ministratsva ekonomije da će da podnesu zahtjev za poništavanje Deklaracije o zaštiti rijeke Tare, koja je jedino područje zaštićeno od izgradnje hidroenergetskih objekata", kazala je Kovačević.
Ona je rekla da je član Radne grupe za pregovaračko poglavlje 27 koje se odnosi na životnu sredinu.
"Nevjerovatna je činjenica da već sedam mjeseci nijesmo imali nijedan sastanak Radne grupe. Ja sam u podgrupi za kvalitet voda i prirodu, nijednu informaciju nemam niti dobijamo ikakve zadatke da bismo radili na nečemu", navela je Kovačević.
Raičević: EK ne interesuju mnoge stvari koje su nama važne
Ljiljana Raičević iz Sigurne Ženske kuće smatra da izvještaj ne tretira dovoljno mnoga važna pitanja, kao što su prava žena, diskriminacija, nasilje u porodici, trafiking, prodaja narkotika i slično.
Tamara Čirgić iz NVO Forum MNE smatra da se izvještaj ne bavi dovoljno pitanjima mladih, dok je Goran Đurović iz TASKO kancelarije ocijenio da je skroman dio koji se tiče lokalne uprave
Ona je podsjetila da ta NVO godinama zagovara 30 odsto žena u parlamentu.
"Oni imaju tih 30 odsto, ali ih ništa ne obavezuje da to urade. Vjerujem da će se krivica ponovo prebaciti na žene, zato što nijesu uporno i ne guraju se i ne tuku za to radno mjesto", kazala je Raičević.
Prema njenim riječima, na kraju se sve svodi na to da žena nema u parlamentu jer nijesu dovoljni ambiciozne.
"EK ne interesuju mnoge stvari koje su nama strašno važne. Mi smo, na primjer, ovog ljeta istraživale trafiking i radnu eksploataciju, i naišle smo na svašta", navela je Raičević.
Tamara Čirgić iz NVO Forum MNE smatra da se izvještaj ne bavi dovoljno pitanjima mladih, dok je Goran Đurović iz TASKO kancelarije ocijenio da je skroman dio koji se tiče lokalne uprave.
Drobnič je kazao da Izvještaj EK ne može na 80 strana da nabroji sve probleme, ali da će svaki naredni biti sve detaljniji.
"Neke formulacije su dosta uopštene, ali će one postajati sve konkretnije i konkretnije što budete bliže ispunjavanju svih kriterijuma za punopravno članstvo. Čitajući progres riport, ne možete ni slutiti koliko on u sljedećima fazama može ići u detalje", pojasnio je Drobnič.
Bonus video:
