Dobar dio građana je interesno povezan sa vlašću i od njih je teško očekivati da imaju objektivan odnos prema vlastima, iako znaju da greške postoje, dok institucije, koje treba da sprovode zakone, najčešće vode pojedinci bliski partijama na vlasti kojima te pozicije omogućavaju pristojnu egzistenciju i nemaju potrebu da “talasaju”, ocijenili su sagovornici “Vijesti”.
To su, prema ocjeni sagovornika, glavni razlozi zašto građani postaju gotovo ‘imuni’ na brojne afere koje su objelodanjene u javnosti i nadležne institucije ‘mlako’ reaguju.
Izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT), Dragan Koprivica, kazao je da je u svim društvima politički aktivan veoma mali broj građana u odnosu na broj stanovnika, pojasnivši da je u našem društvu taj broj manji od prosjeka.
“Ključni razlog je što se ispunjavanjem sopstvenih ciljeva gubi interes za doprinos zajednici. Značajan razlog je i klijentelizam koji se godinama nagomilava u našem društvu i koji je idealan instrument za neutralisanje aktivizma. Takođe, tu su oni koje politika “ne zanima”, oni uplašeni, ili oni koji smatraju da su obavezu prema zajednici ispunili izlaskom na izbore. Na kraju, nije zanemariv faktor ni odsustvo tradicije građanskog aktivizma kod nas”, ocijenio je Koprivica.
Sociolog Andrija Đukanović je istakao da smo u nekoliko prethodnih godina bili pretrpani raznim aferama od kojih gotovo nijedna nije imala svoj sudski epilog, odnosno, niko nije snosio posljedice svog djelovanja.
“Tako da dosta ljudi posmatra i ove najnovije afere kao još jednu u nizu predstava za javnost koja ničemu neće doprinijeti. Ni opozicioni prvaci nijesu uspijevali da stvore kritičnu masu u brojnim slučajevima kad se moglo i moralo djelovati odlučnije. Bili su uvijek okupirani sopstvenim unutrašnjim obračunima”, kazao je Đukanović.
Naglasio je da opozicioni prvaci “nijesu iskoristili ogromne šanse koje im je vlast pružala svojim greškama”, što se može vidjeti na primjeru izbora.
“Konstantna priča o krađi i stalno učestvovanje na izborima. Stalna prijetnja otporom, a onda jedan po jedan odustaju od protesta. Ne mogu da se dogovore oko osnovnih stvari. Evo i sad u Tuzima pola opozicije izlazi, a pola bojkotuje izbore. A svi tobož ne vjeruju u mogućnost legitimnih izbora”, kazao je Đukanović.
Usljed takvog ponašanja, kako je ocijenio, “građani počinju shvatati sve kao dio iste ekipe koja ima za cilj održanje postojećeg stanja beskonačnih obračuna koji idu u korist samo političke elite”.
Poslanica Demokratskog fronta (DF), Branka Bošnjak,ocijenila je da je građanska svijest u Crnoj Gori “sistematski gušena i ubijana trideset godina, preko šaptačkih divizija “svi su isti” do zastrašivanja raznim avetima prošlosti i navodnoj ugroženosti države do perfidnog utjerivanja straha da će ostati bez penzija, bez posla, samo ako dignu glas”.
“I primilo se nažalost, zato što oni koji bi trebalo da su perjanica promjena, korektor društva, razbijači okova, straholomci, a to je intelektualna elita i Univerzitet, oni ćute. Tamo vlada muk, čast rijetkim pojedincima koje gotovo na prste možemo prebrojati. Muk, a Crna Gora se guši u pljački, korupciji, kriminalu, nepravdi, gaženju osnovnih ljudskih sloboda”, kazala je Bošnjak.
Najnovije afere “Koverta” i “Atlas”, koje je objelodanjivanjem snimaka i dokumenata, pokrenuo odbjegli biznismen Duško Knežević, bi prema ocjeni sagovornika, kod prosječnog građanina mogle da uzrokuju pitanja, da li je riječ o svjedoku pokajniku ili nekome ko pokušava da dobije “milost od nekih budućih vlastodržaca”.
“Najnovije afere pokrenuo je čovjek koji je godinama bio uz vlast i koji je u ambijentu za koji tvrdi da je kriminalan ostvarivao najveće poslovne uspjehe. Da li je motiv ovog čovjeka zaista pokajanje i želja da da doprinos ozdravljenju društva ili da kroz insajdersku priču dobije milost nekih budućih vlastodržaca i nastavi sa svojim poslom, ostaje da vidimo”, ocijenio je Đukanović.
On je naglasio da istorija Kneževićevog djelovanja ne daje za pravo da mu se vjeruje “na prvu loptu”, navodeći da njegova priča sigurno ima dosta osnove, ali da postoji “vjerovatnoća da je i začinjena malo pikantnijim detaljima”.
Bošnjak je ocijenila da su afere koje je iznio Knežević “samo ogolile stvari i slutnje učinile očiglednim”.
“Knežević je svjedok pokajnik i on ne poriče da je hranio ovu monstruoznu hobotnicu koja nas guši decenijama i spreman je da odgovara, što treba cijeniti. Ovo što on iznosi svi smo znali, ali nismo imali bjelodane dokaze. On nam je dao hladan tuš, otrežnjenje naroda koji je, hoću da vjerujem, počeo da se budi i hvala mu na tome”, istakla je Bošnjak.
Poslanica DF-a je naglasila da ukoliko “ovo prođe” i “ne kažemo dosta”, onda režimu Mila Đukanovića “sve može proći”.
“... I mi smo onda nizašta i zaslužujemo da nas kradu, pljačkaju, izrabljuju, zatvaraju. Zaslužujemo predsjednika koji nas drsko laže, koji ne posustaje i kad je uhvaćen u laži, nezasitog megalomana, bahatog čovjeka koji vidi Crnu Goru kao privatni posjed svoje porodice a nas kao njegove podanike, čovjeka bez stida, spremnog na sve”, kazala je Bošnjak.
Institucije nemaju pravo na pasivnost
Koprivica je ocijenio da ako građani imaju mogućnost izbora, institucije to pravo nemaju.
“One upravo zato i postoje – da vode računa o interesima zajednice koji su pretočeni u zakone ove države, dakle da rade na dobro svih građana. One nemaju pravo na pasivnost”, naglasio je Koprivica.
On je istakao da kod nas postoji kriza poštovanja ustavnog opredjeljenja podjele vlasti i jednakog balansa među njima. Nedostatak ove protivteže, kako je ocijenio, znači i nedostatak kontrole i odgovornosti unutar sistema, “pa su neaktivnost i selektivnost institucija logičan ishod”.
Koprivica je ocijenio da, kada se tome doda jak uticaj partija na vlasti jasno je da je, u ovim okolnostima, veoma teško stvoriti institucije sa integritetom i kredibilitetom koje zavrijeđuju stvarno povjerenje građana:
“Budući da takve institucije najčešće vode pojedinci bliski partijama na vlasti kojima te pozicije omogućavaju pristojnu egzistenciju i koji nemaju potrebu da “talasaju” razlozi za neaktivnost prilično jasni”.
Naši birači ne mijenjaju lako političke stavove
Đukanović je ocijenio da se mora imati u vidu da partijska pripadnost usmjerava ponašanje građana, te da nijedan razlog nije dovoljno dobar za promjenu mišljenja.
“Tu ne pomaže nista. Nasi birači su veoma ‘tvrdi’ i stavovi u vezi politike se ne mijenjaju tako lako. Fali objektivnosti.... To nas koči da se istinski okrenemo razvoju i bojim se da će to stanje potrajati. Dobar dio građana je i interesno povezan sa vlašću, pa je teško očekivati da imaju objektivan odnos prema vlastima.
Čak iako znaju da greške postoje”, kazao je Đukanović.
On je istakao da “u suštini nije lako utvrditi što je istina a što ne, pa zbog toga ima puno dilema kod građana na koji način se odrediti prema događajima i aktivno se uključiti u promjene”.
Bonus video:
