Crna Gora nakon ulaska u NATO mora velikom brzinom ući u Evropsku uniju (EU), saopštio je predsjednik Vlade Bugarske Bojko Borisov, nakon razgovora sa crnogorskim premijerom Duškom Markovićem.
On je rekao da su, kada je tokom bugarskog predsjedavanja EU Zapadni Balkan bio u fokusu, mnogi evropski zvaničnici smatrali da Bugarska ne može pomoći brže pristupanje balkanskih zemalja.
Borisov je kazao da nije slučajno da su na samitu u Sofiji došli i evropski zvaničnici i lideri Zapadnog Balkana, kao ni to što je Austrija preuzela predsjedavanje od EU, sa ponovnim fokusom na Zapadni Balkan.
Crna Gora, kako je naveo, do kraja godine ima vremena i šansu da otvori dva poglavlja i u tome ima podršku Bugarske.
„Bugarska je uvijek u prvih pet predstavnika koji podržavaju Crnu Goru, a tako će i dalje biti, jer Bugarska ima predstavnike u svim komisijama“, rekao je Borisov na konferenciji za novinare.
On smatra da po tom pitanju Crna Gora mora biti brza, jer 24. maja su izbori za Evropski parlament pa će formiranja Evropske komisije i ostalo biti veoma aktuelno.
„Balkan će tada biti na poslednjem mjestu, pa treba iskoristiti vrijeme do kraja godine“, upozorio je Borisov.„Uvjereni smo da Crna Gora nakon ulaska u NATO mora velikom brzinom ući u EU“, ocijenio je Borisov.
On je rekao da su Crna Gora i Bugarska partneri u NATO paktu, navodeći da su nedavno u Bugarskoj održane vojne vježbe u kojima su učestvovali i pripadnici Vojske Crne Gore (VCG) i pokazali veliku spremnost.
Borisov je naveo da je za obje države važan razvoj regionalne infrastrukture.
„Bez potrebne infrastrukture, ma šta govorili o zbližavanju i ekonomskoj povezanosti, to će biti samo još jedna prica“, kazao je Borisov.
On je kazao da ga zanima transfer struje između Crne Gore i Italije, "jer mi imamo dva nuklearna reaktora i spreman teren za gradnju nuklearke."
"Predložio sam da napravimo mješovitu kompaniju, možda uz neko simbolično učešće u izgradnji naše nuklearke. Možda i sa kolegama iz Srbije, da bismo prenosili tu energiju naravno i prema Italiji na bazi onoga što vi gradite sa Italijom. Mislim da bi to bio jako dobar, profitabilan projekat", poručio je Borisov.
Prema njegovim riječima, konkurentnost u biznisu i ekonomiji treba da bude mnogostruko veća i dodao da Evropa i Azija mogu biti povezani preko Balkana.
“Sve zavisi od nas, ako dosljedno i stalno vršimo pritisak, taj projekat neće ostati u fiokama evropske birokratije“, naveo je Borisov.
Komentarišući situaciju u regionu, Borisov je kazao da se nada da će Kosovo i Srbija nastaviti mirovni proces, ali da se Bugarska neće miješati, kao i da će Albanija i Makedonija krenuti svojim evropskim putem.
Marković je kazao da je Bugarska sve vrijeme bila uz Crnu Goru, vjerovala u njenu ambiciju i mogućnosti i pružala, ne samo političku podršku. "Zbog toga smo danas saveznici u NATO“, rekao je Marković.
Borisov i njegova vlada, kako je kazao, bili su važni za održavanje samita u Sofiji, nakon 15 godina, koji je dao jasnu evropsku perspektivu Zapadnog Balkana.
„Napori Borisova rezultirali su usvajanjem deklaracije, koja je državama Zapadnog Balkana dala jasnu evropsku perspektivu“, naveo je Marković.
Prema njegovim riječima, sada sve zavisi od sposobnosti Crne Gore da ispuni obaveze, prihvati standarde i obezbijedi njihovu implementaciju.
Marković je kazao da su Crna Gora i Bugarska najozbiljnije pokrenule priču o regionalo- infrastrukturnom povezivanju koje je važno za ekonomski napredak regiona i poboljšanje kvaliteta građana.
„Jadransko – jonski put ušao je u deklaraciju samita u Sofiji, a to se desilo isključujući zahvaljujući Borisovu“, rekao je Marković.
Komentarišući bilateralne odnose dvije države,
Marković je naveo da su odnosi veoma skladni, navodeći da Crna Gora i Bugarska dobro funkcionišu u okviru NATO-a, a politički diojalog je stalan i u kontinuitetu.
Na sastanku, kako je kazao, sa bugarskim kolegom razgovarao je o unaprjeđenju ekonomske saradnje.
Marković smatra da je potrebno pronaći novi prostor za ekonomsko povezivanje.
„Očekujemo da će Bugarska nastaviti da podržava naše napore, kao što je to do sad bio slučaj“, zaključio je Marković.
Na pitanje da prokomentariše zahtjev Vlade Italije o mogućem prihvatu dijela migranata sa broda Dikoti, Marković je kazao da je zahtjev u proceduri i da će biti na nacionalnom tijelu koje se bavi pitanjem migranata, a kasnije će stav tog tijela biti razmatran na Vladi.
„Crna Gora će se odgovorno odnijeti prema tom pitanju“, kazao je Marković.
Galerija
Bonus video:
