Vjerski lideri mogu saopštavati stavove svojih zajednica, a država se ne može miješati u političke zloupotrebe koje su opisane u Informaciji o potrebi donošenja predloga Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ocijenjeno je iz Građanske alijanse (GA).
U Informaciji, koju je pripremila Vlada, navodi se da značajan broj vjerskih lica aktivno učestvuje u političkim manifestacijama, a mnogi objekti u vlasništvu vjerskih zajednica koriste se propagandne političke svrhe u izbornoj kampanji.
„Kada je u pitanju javno istupanje o pitanjima važnim u nekom trenutku vjerski lideri svakako imaju pravo da saopštavaju stavove vjerskih zajednica iz kojih dolaze“, rekao je koordinator programa ljudskih prava u GA Milan Radović agenciji MINA.
Prema njegovim riječima, građani moraju prepoznati takve slučajeve i izolovati ih.
„Miješanje vjerskih zajednica u politički život ima i drugu stranu: njihovi sljedbenici se zloupotrebljavaju od političkih partija kako bi se preko emocije i povezanosti ostvarile direktne koristi na izborima“, smatra Radović.
On je kazao da je nesporno da je Zakon o položaju vjerskih zajednica prevaziđen i da je potrebno donošenje novog.
„Međutim, Informacija Vlade je u takvom tonu kao da su vjerske zajednice odgovorne zbog brojnih preplitanja vjerskih zajednica i države, odnosno poslova koje rade jedna i druga strana“, rekao je Radović.
Nije, kako je dodao, primijećena i akcentirana odgovornost države.
„Država je ta na kojoj leži odgovornost da stanje uredi. Pitanje je zašto to država nije uradila do sada? Zašto se već duži vremenski period, rekao bih pod pritiskom javnosti, najavljuje donošenje novog zakona, ali se tim povodom ne čini mnogo?“, naveo je Radović.
Kako je objasnio, odnos države i vjerskih zajednica je veoma složen i on se ne može urediti samo jednim zakonom.
„Zato su plaćanje poreza, imovinska prava i brojna druga pitanja definisana brojnim drugim zakonima, kojih se očigledno vjerske zajednice u velikom broju slučajeva - ne pridržavaju, jer su nam svakodnevno pred očima komercijalne aktivnosti za koje se porez ne ubira, a država opet nije imala odgovore na to“, rekao je Radović.
On smatra da Vlada luta sa rješenjima, jer, kako je naveo, očigledno nema strategiju.
Radović je podsjetio da su, jedan od pokušaja Vlade, da uredi odnose sa vjerskim zajednicama, ugovori koje je potpisala sa tri vjerske zajednice.
„Prvo, GA smatra da regulisanje odnosa između države i vjerskih zajednica ugovorima nije adekvatan način kojim se ti odnosi uređuju“, naveo je on.
Radović je kazao da zabrinjava što Vlada ugovore nije potpisala sa svim registrovanim vjerskim zajednicama u Crnoj Gori i što se, kako je naveo, takvom praksom može povrijediti ustavno načelo da su vjerske zajednice ravnopravne.
„Ustavom je propisano da su sve vjerske zajednice u Crnoj Gori ravnopravne, tako da je potpisivanje različitih ugovora sa različitim vjerskim zajednicama u Crnoj Gori suprotno Ustavu“, objasnio je on.
Radović je ocijenio da je neprihvatljivo da se u formi Ugovora utiče na regulativu u oblastima poput krivičnog postupka, obligacionih odnosa, u oblasti obrazovanja, izvršenja sankcija, stvarnog prava, medija, udruživanja, socijalne zaštite i drugih oblasti.
Kako je dodao, pojedine oblasti su u Ugovorima tako definisane da izazivaju objektivnu sumnju da predstavljaju ograničenja ljudskih prava i sloboda vjernika koji bi svoja angažovanja htjeli da ostvare slobodno i samostalno bez odobrenja vjerskih zajednica koje su zaključile ugovore.
„Posebno pitanje jeste netransparentnost i odsustvo bilo kakvih preciznih kriterijuma prilikom raspodjele novčanih sredstava vjerskim zajednicama. U Norveškoj je ovo pitanje uređeno na način da vjerske zajednice dobijaju onoliko pomoći koliko imaju članova“, naveo je Radović.
On smatra da u izradi ovog zakona treba da budu uključene sve zainteresovane strane, kao i međunarodne organizacije kako bi, kako je naveo, nova rješenja kroz dijalog, bila u skladu sa potrebama crnogorskog društva i u skladu sa međunarodnim standardima.
Bonus video:
