Odluke Ustavnog suda moraju do kraja biti utemeljene na Ustavu i razorno djelovati na centre političke moći koji imaju tendenciju da pravni sistem u Crnoj Gori drže kao svog taoca, poručio je je Boris Marić iz Centra za građansko obrazovanje.
On je ocijenio da su nepostupanjem Ustavnog suda najviše pogođeni građani, kojima se pravi direktna šteta.
“Nijesu problem samo inicijative za ocjenu ustavnosti, već i ogroman broj neriješenih ustavnih žalbi, kao i činjenica da institut ustavne žalbe nema potrebnu dijelotvornost, što dodatno urušava osnove pravnog poretka, a građanima šalje lošu poruku i produbljuje nepovjerenje prema državnim institucijama”, rekao je Marić agenciji MINA.
Kako je kazao, te probleme može riješiti samo Ustavni sud, uspostavljanjem pozitivne prakse kada je ažurnost uzimanja u razmatranje inicijativa i žalbi na dnevnom redu.
“I ne samo ažurnost već i pravna snaga odluka, koje do kraja moraju biti utemeljene na Ustavu i zakonu i razorno djelovati na centre političke moći koji imaju tendenciju da društveno-pravni sistem u Crnoj Gori drže u statusu svog taoca”, dodao je Marić.
On je ocijenio da Ustavni sud odavno ima lošu praksu kada su u pitanju inicijative za ocjenu ustavnosti pojedinih akata i normi koje dolaze iz nevladinog sektora, od nezavisnih pojedinaca ili opozicionih predstavnika.
Prema riječima Marića, postoje brojne inicijative o kojima Ustavni sud godinama nije odlučivao ili ne odlučuje, a koje su naglašeno od javnog interesa.
“Mnoge posljedice su se mogle spriječiti da je Ustavni sud imao više osjećaja za potrebu zaštite javnog interesa, a da je manje vodio računa o eventualnim političkim posljedicama”, rekao je on.
On je podsjetio na brojne inicijative koje su ukazivale na nezakonito raspolagnje državnom imovinom na lokalnom nivou, kao i u sklopu privatizacinog procesa.
“Koje da su blagovremeno i u skladu sa zakonskim obavezama uzete u razmatranje i o njima odlučeno, ubjeđen sam da bi zaustavile mnoge vršioce vlasti i donosiove odluka u uspostavljanju normativnih osnova za sistemsku korupciju”, dodao je Marić.
Danas se, na primjer, kako je kazao, čeka da Ustavni sud riješi inicijativu vezanu za zatvorske posljedice prekršajnih kazni, gdje se, naveo je, brojnim crnogorskim građanima neustavno i nezakonito određuje kazna zatvora.
“Naravno Ustavni sud ne bi smio da bježi ni od odluke o ustavnosti izbora sopstvenih sudija. Kada postoji inicijativa, mora da postoji i odluka”, naveo je Marić.
On je naglasio da je postojala praksa “upozoravanja” krišioca Ustava i zakona od Ustavnog suda da napadnuti akt stavi van pravne snage, čime bi se po zakonu otklonio osnov za odlučivanje po inicijativi.
“Ova praksa i ne bi bila toliko štetna, iako nezakonita, da je “upozorenje” slijedilo blagovremeno, ali nakon godinu, dvije i više to se pretvaralo u gotovu štetu”, dodao je Marić.
On je naveo i da sjednice Ustavnog suda po pravilu treba da budu otvorene za javnost uz diskreciono pravo Suda da neku sjednicu zatvori za javnost, ako procjeni da bi javnost izazvala veću štetu nego korist za javni interes.
“Naravno, odluka o zatvaranju sjednice za javnost, mora biti detaljno i javno obrazložena. Često se u javnosti sporimo oko prilično jasnih stvari, čime se dodatno zamagljuju suštinski problemi, posebno problem izgradnje kapaciteta nosećih institucija za uspostavljanje funkcionalne vladavine prava”, kazao je Marić.
On smatra da bi javno predstavljen plan postupanja i riješavanja ustavnih žalbi, kao i inicijativa, jasno predstavljena dinamika rada, doprinijela unaprijeđenju transparentnosti rada Suda, ali i izgradnji povjerenja na relaciji građani – Sud, što je, dodao je, od ogromnog društvenog značaja.
Bonus video:
