Opozicione partije imaće jednog predstavnika u Vijeću za nacionalnu bezbjednost nakon što je Skupština usvojila amandmane poslanika Pozitivne Dritana Abazovića na Zakon o osnovama obavještajno-bezbjednosnog sektora.
Zakonom je predviđeno formiranje nacionalnih koordinirajućih tijela koja treba da doprinesu boljoj uvezanosti organa u obavještajnom sektoru.
Jedna od novina predviđena ovim zakonom je formiranje Vijeća za nacionalnu bezbjednost, tijela koje usmjerava i koordinira rad organa koji čine obavještajno-bezbjednosni sektor. Vijeće za nacionalnu bezbjednost čine predsjednik vlade, koji je i predsjednik Vijeća, ministri pravde, unutrašnjih poslova, odbrane, finansija, vanjskih poslova i evropskih integracija i direktor ANB.
Zakonom je predviđena politička koordinacija preko Vijeća, dok bi se operativna sprovodila preko Biroa.
Abazović je amandmanom tražio da se u Vijeću za nacionalnu bezbjednost pored predsjednika Odbora za bezbjednost i odbranu Mevludina Nuhodžića nađe i potpredsjednik tog tijela koji će biti iz redova opozicije, što su poslanici svih partija prihvatili.
U odboru za bezbjednost su Nebojša Medojević, Predrag Bulatović, Darko Pajović, Andrija Mandić, Veljo Kaluđerović i Snežana Jonica.
Abazović je "Vijestima" kazao da smatra da je revolucionarno to što će u Vijeću za nacionalnu bezbjednost sjediti predstavnik opozicije.
"To je sve u cilju povećanja transparentnosti rada tog organa i jačanja uloge Skupštine. Znam da se Vlada žestoko protivila da se u Vijeću nađe bilo ko iz Skupštine, što ovo čini još većim uspjehom", kazao je Abazović.
Parlament je pored ovog, usvojio i Abazovićev amandman prema kojem će Vijeće Odboru za bezbjednost dostavljati izvještaj o radu.
Amandmani Pozitivne, kojima je predviđeno da članovi Vijeća treba da budu i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu i njegov zamjenik nijesu dobili potrebnu većinu na sjednici tog skupštinskog tijela u aprilu.
Opozicija je tada tvrdila da bi odredbama novog zakona resorom bezbjednosti u Crnoj Gori upravljao “uži kabinet vlade” i da to predstavlja “partijsku privatizaciju” tog sektora.
Potpredsjednik vlade Duško Marković više puta je izjavljivao da to nije tačno, već je predložen u skladu sa činjenicom da obavještajno-bezbjednosni sektor čine stručni organi.
Bonus video:
