Iako je izvjesno da neće dobiti formalnu pozivnicu za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu, Crna Gora bi se na septembarskom samitu lidera NATO-a mogla nadati nekoj vrsti uslovnog poziva, saznaju “Vijesti”.
Diplomatski izvori rekli su “Vijestima” da je ovo jedna od kompromisnih varijanti rješenja pitanja širenja NATO-a u novonastaloj situaciji nakon ukrajinske krize i pogoršanja odnosa sa Rusijom, o čemu se posljednjih sedmica intenzivno razgovara u krugovima NATO.
Ovakav ishod, kako sada stvari stoje, podrazumijevao bi da lideri 28 članica NATO-a u Velsu pohvale Crnu Goru za dosadašnji učinak, ali i zatraže da uloži dodatne napore i ostvari konkretne rezultate u oblastima vladavine prava i reformi bezbjednosnog sektora, kako bi u nekom oročenom periodu, ili kada ispuni uslove, bila pozvana da se pridruži. Donošenje odluke o ispunjenosti tih uslova, šefovi država i vlada članica mogli bi ostaviti svojim ministrima spoljnih poslova ili čak ambasadorima.
NATO je slično postupio kada je 2008. u Bukureštu odlučio da će Makedonija dobiti formalni poziv čim riješi spor sa Grčkom oko imena države.
Dva diplomatska izvora “Vijesti” kazala su da šefovi diplomatija članica NATO na sastanku 25. juna u Briselu neće staviti proširenje na dnevni red svojih šefova za septembar, jer je situacija “složena”, prvenstveno zbog dešavanja u Ukrajini.
“Drugi, manje bitan razlog, zbog kojih će ministri biti uzdržani su ocjene da ne treba uticati na unutrašnju politiku Crne Gore, s obzirom na pregovore o koalicijama poslije lokalnih izbora”, kazao je jedan diplomatski izvor.
Od Crne Gore se očekuje i da usvoji Izmjene Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), čiji je predlog prošle sedmice utvrdila Vlada, i Dodatni dopunski protokol sporazuma između članica NATO i Partnerstva za mir (PzM). Ovaj drugi dokument je na dnevnom redu sjednice Skupštine Crne Gore zakazane za utorak, a kojim je između ostalog predviđena mogućnost organizovanja vojnih vježbi članica NATO-a i PzM na teritoriji Crne Gore
Do tada, od Crne Gore se očekuje i da usvoji Izmjene Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), čiji je predlog prošle sedmice utvrdila Vlada, i Dodatni dopunski protokol sporazuma između članica NATO i Partnerstva za mir (PzM). Ovaj drugi dokument je na dnevnom redu sjednice Skupštine Crne Gore zakazane za utorak, a kojim je između ostalog predviđena mogućnost organizovanja vojnih vježbi članica NATO-a i PzM na teritoriji Crne Gore.
“Situacija je prilično složena i teško je bilo šta reći sa sigurnošču, ali je intencija da se pitanje Crne Gore postavi neposredno pred samit. U svakom slučaju, ako dobijete uslovan poziv poruka će biti jasna - reforme u vladavini prava i bezbjednosnom sektoru ne mogu ostati samo na papiru, ako želite da vam se kasnije, na nivou ministara ili eventualno ambasadora članica NATO, odluči da dobijete pozivnicu za članstvo prije sljedećeg samita”, kazao je jedan izvor.
Drugi izvor “Vijesti” je pojasnio da bi se situacija za Crnu Goru mogla zakomplikovati, ako bi neke članice zatražile da se i nekim zemljama poput Gruzije odobri Akcioni plan za članstvo kao sljedeći korak na putu ka NATO-u, za koju drugi dio članica procjenjuje da nije vrijeme zbog odnosa sa Moskvom.
Oba izvora su navela da pitanje podrške građana članstvu Crne Gore u NATO više nije u fokusu. “To je promjenljiva kategorija i zavisi od mnogo čega”, rekao je jedan izvor. Ministarstvo odbrane je ranije, po ocjeni NATO-a, uspješno sprovelo reforme Vojske, što je bio četvrti uslov za dobijanje pozivnice.
I generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen je prilikom posjete Podgorici 21. i 22 . maja poručio da su jačanje vladavine prava i reforma bezbjednosnog sektora prioriteti Crne Gore na putu ka članstvu.
Jedan izvor je kazao da nijedna članica NATO-a neće imati ništa protiv uslovnog poziva Crnoj Gori, ako u međuvremenu na međunarodnoj pozornici ne bude nekih nepredvidljivih stvari.
Dio NATO članica iz Evrope, kao što su Holandija, Njemačka, Velika Britanija a indirektno i Francuska, imale su rezerve prema proširenju NATO-a generalno u ovom trenutku, uključujući i formalni poziv Crnoj Gori, jer žele da izbjegnu dodatno zamjeranje Rusiji u jeku ukrajinske krize zbog sopstvenih ekonomskih interesa.
Sa druge strane, SAD još nijesu odlučile kakav će stav zauzeti u slučaju Crne Gore.
“Amerikanci još nijesu rekli to što treba da kažu”, rekao je “Vijestima” sagovornik iz Vlade u neformalnom razgovoru.
Ovakav ishod podrazumijevao bi da lideri NATO-a u Velsu pohvale Crnu Goru za dosadašnji učinak, ali i zatraže da uloži dodatne napore i ostvari konkretne rezultate u oblastima vladavine prava i reformi bezbjednosnog sektora
Bonus video:
