Crna Gora će, ukoliko ostane van NATO saveza, u narednim godinama morati da poveća broj vojnika za tri do pet puta, a time i izdvajanja za odbranu, ocijenio je saradnik na više predmeta na Fakultetu političkih nauka, Ivan Vuković. On je kazao da je Crna Gora u postreferendumskom periodu uspjela smanjiti nivo izdvajanja za odbranu (za otprilike 0,5 odsto BDP-a godišnje) upravo računajući na buduću integraciju u Sjevernoatlantski savez.“Da bi osigurala elementarni nivo sigurnosti (uključujući zaštitu državne granice), Crna Gora bi, ukoliko ostane van sistema NATO saveza, u narednim godinama morala značajno – prema zvaničnim procjenama, tri do pet puta – uvećati broj vojnika, a time i izdvajanja za odbranu”, rekao je Vuković agenciji MINA. Prema njegovim riječima, za nastavak privrednog razvoja i poboljšanje životnog standarda građana neophodno je osigurati dugoročnu stabilnost države. Rast crnogorske ekonomije, kojim je uslovljen i životni standard naših građana, kako je naveo, dominantno zavisi od priliva stranih investicija i, naročito, razvoja turističke privrede. “Za nastavak pozitivnih trendova u ovim oblastima, potrebno je, prije svega, osigurati dugoročnu stabilnost naše države”, rekao je Vuković.On je ocijenio da je, u regionu koji je samo tokom protekle dvije decenije doživio pet ratnih sukoba (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Makedonija) i u kojem, u bezbjednosnom smislu, i danas postoje barem tri neuralgične tačke (BiH, Makedonija i Kosovo), jedini pouzdan način da se to postigne je članstvo u NATO savezu. On je kazao da će Crna Gora izazove na planu dalje modernizacije vojnih snaga lakše savladati kao punopravna članica NATO saveza. “Taj proces do sada je tekao uz značajnu tehničku i finansijsku pomoć zemalja članica (u okviru Akcionog programa za članstvo), a sve u skladu s kriterijumima koje propisuje članstvo u Alijansi, tj. u cilju postizanja interoperabilnosti s njenim vojnim snagama”, podsjetio je Vuković. On je ocijenio da bi Crnoj Gori ulazak u NATO omogućio korišćenje zajedničkih vojnih kapaciteta koje bi ona morala sama održavati, što je neuporedivo skuplji koncept razvoja bezbjednosnog sistema.“Za našu državu, vojna neutralnost je ne samo duguročno neodrživ, već i neuporedivo skuplji koncept razvoja bezbjednosnog sistema. Ulazak u NATO otvara mogućnost korišćenja zajedničkih vojnih kapaciteta (poput vazduhoplovstva, mornarice) koje bi, u suprotnom, uz značajne troškove, Crna Gora morala sama održavati”, kazao je Vuković.I one države (poput susjedne Srbije) koje zvanično nemaju ambiciju da postanu dio evroatlantske integracije, kako je rekao Vuković, vode se isključivo NATO standardima u procesu reforme vojno-bezbjednosnog sistema. On je uporedio situaciju u nekim neutralnim zemljama sa stanjem u Crnoj Gori.“Vojne snage Kipra, države koja je teritorijalno za četvrtinu manja od Crne Gore, broje šest puta više pripradnika, a Malta u aktivnom sastavu ima više vojnika od Crne Gore iako je njena površina manja 40 puta”, kazao je Vuković.On je naveo da iako se od budućih i postojećih članica NATO saveza očekuje da na godišnjem nivou za odbranu izdvajaju dva odsto BDP-a, u 2013. samo četiri zemlje u okviru saveza (SAD, V. Britanija, Grčka i Estonija) ispunile su pomenuto očekivanje, dok je jedan broj (poput Litvanije i Španije) u ove svrhe izdvojio manje od jedan odsto BDP-a. Vuković je podsjetio da nijedna postkomunistička država nije ušla u Evropsku uniju (EU), a da prethodno nije postala članica NATO saveza. EU i Sjevernoatlantska alijansa, kako je naveo, “dijele” više od tri četvrtine država – članica (22 od 28 članica EU su u sastavu NATO-a).“Geografski položaj, istorijska iskustva i politički razlozi za neutralnost država (Švedska, Finska, Irska, Austrija, Kipar, Malta) koje nijesu u NATO-u a jesu u EU, nemaju apsolutno nikakve veze s crnogorskom političkom zbiljom”, ocijenio je Vuković.Svjesno zanemarivanje ovih činjenica i negativan stav prema ideji o ulasku Crne Gore u NATO mogu, kako je naveo, biti motivisani jedino zabludama o tome da Crna Gora može biti bezbjedna bez garancija članstva u Savezu ili odsustvom brige, odnosno lošim političkim namjerama prema budućnosti naše države. Vuković je poručio da onima koji Crnoj Gori žele sigurnost i prosperitet, a imaju dileme o priključenju NATO-u, kao svojevrsna opomena bi trebalo da posluži iskustvo Ukrajine..“Koja je u NATO Program Partnerstvo za mir (onaj koji se od dijela domaće političke javnosti uporno proglašava “najboljim okvirom za razvoj crnogorskog bezbjednosnog sistema”) ušla prije više od 20 godina, čiji je napredak u procesu evroatlanskih integracija zaustavljen povratkom na vlast Viktora Janukoviča i koja danas, de facto, ne postoji kao država”, dodao je on. Ovaj tekst je pripremljen u okviru projekta NATO Info servis, koji agencija MINA realizuje sa Centrom za demokratsku tranziciju.
Bonus video:
