Iako su početne procjene bile da bi kriza u Ukrajini mogla olakšati Crnoj Gori prolaz na septembarskom NATO samitu u Velsu, veoma su mali izgledi da će naša zemlja ove godine dobiti pozivnicu da pristupi Sjeverno-atlantskoj alijansi. Čak i da Vašington odluči da lobira da se poziv za članstvo Crnoj Gori nađe na dnevnom redu samita, interesi ključnih evropskih članica NATO ne idu na ruku Podgorici. Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti” iz diplomatskih i NATO izvora, trenutno je ključni problem to što Njemačka i ostale velike NATO zemlje iz Evrope ne žele da pozivom Crnoj Gori dodatno rizikuju odnose sa Rusijom, koji su prožeti snažnim ekonomskim vezama.
Prema istim izvorima, dodatna otežavajuća okolnost je to što bi, ako bi Crna Gora bila tema samita šefova država ili vlada 28 članica NATO, pribaltičke zemlje i Poljska insistirale da se onda razmatra poziv I Gruziji, što bi nedvosmisleno značilo prst u oko Moskvi. Kako se sve odluke u NATO donose konsensusom, komplikovana situacija na globalnoj političkoj sceni, koju su proizveli sukobi u Ukrajini, ne nagovještava da bi Crna Gora uskoro mogla da se nađe u najmoćnijem vojnom - političkom savezu.
Epilog višemjesečnog intenzivnog lobiranja čelnika vlasti na bilateralnom nivou, uz svesrdnu pomoć Slovenije kao zastupnika Crne Gore u NATO, trebalo bi da bude poznat 25. juna, na sastanku ministara zemalja članica. Tada se utvrđuje dnevni red NATO samita u septembru.
“Što se tiče vojnih reformi, mi ćemo vam dati štrik i u tom smislu reći da ste spremni. Ipak, konačna odluka je uvjek politička”, rekao je sagovornik iz NATO reporteru “Vijesti” koji je, zajedno sa dvoje kolega I 10-ak javnih ličnosti, u organizaciji slovenačke misije, prošle sedmice boravio u sjedištu NATO u Briselu.
I bez ukrajinske krize, crnogorska pozicija u očima zapadnih partnera nije bila sigurna. Ključna zamjerka je to što još nijesu reformisane bezbjednosne službe i što su u njima na važnim mjestima i dalje kadrovi koji se smatraju nepouzdanima. Kako je ranije kazao “Vijestima” visoko rangirani izvor iz diplomatskih krugova, dok god preko crnogorske tajne službe informacije iz NATO stižu u Moskvu, naši politički i vojni zvaničnici ne mogu ravnopravno sjedjeti za istim stolom sa predstavnicima članica Alijanse. “O povjerljivim informacijama ne mogu da govorim”, bio je odgovor sagovornika iz NATO na pitanje “Vijesti” da li može da konkretno objasni zašto je prije nekoliko mjeseci generalni sekretar Anders Fog Rasmusen rekao da Crna Gora mora da reformiše službe bezbjednosti.
Dodatna otežavajuća okolnost za Podgoricu je nizak nivo podrške građana strateškom državnom cilju, iako nove ankete pokazuju da pristalica ulaska u NATO ima više nego protivnika, ali ispod 50 odsto.
Rok do 25 juna, iza Njemačke kriju se Francuska, Holandija...
Iako prognoze nijesu ružičaste, u našoj Misiji pri NATO na čelu sa Veskom Garčevićem pokušavaju da ubijede ambasadore članica da proširenje bude tema samita.
I dok se za sada nailazi na značajnu distancu Njemaca, čiji stav dijele i Francuzi, Holanđani, Britanci..., jedini način da se situacija promijeni je da SAD animiraju saveznike da ne zaobilaze Crnu Goru.
Uslove za to je saopštio potpredsjednik SAD Džozefa Bajdena, nakon sastanka sa premijerom Milom Đukanovićem prošlog mjeseca u Vašingtonu.
“Bajden je ohrabrio premijera da nastavi u pravcu reformi iz oblasti odbrane, bezbjednosti i vladavine prava kako bi se pokazali konkretni rezultati prije samita NATO-a u Velsu.
U tom kontekstu, Bajden je naglasio značaj snažnih napora u cilju jačanja demokratskih institucija, uključujući nezavisnost pravosuđa i slobodu medija, kao i zaštitu prava manjina”, saopštio je tada Bajdenovog kabineta.
SAD traže rezultate da bi imali sa čim da izađe pred partnere. Vladi je za to ostalo manje od dva mjeseca, s obzirom da će ministri članica NATO 25. juna utvrđivati dnevni red Samita u Velsu.
Bonus video:
