Samoproglašenje vojne neutralnosti neke države bez međunarodnog priznanja nema pravog efekta, a za tu opciju, koliko god bila atraktivna za Crnu Goru, ne postoje istorijski razlozi ili ekonomske mogućnosti, poručio je ambasador Slovenije u Podgorici, Vladimir Gasparič.“Koliko god možda opcija neutralnosti izgleda kao atraktivna za Crnu Goru, smatram da za to ne postoje istorijski razlozi ili ekonomske mogućnosti”, rekao je Gasparič agenciji MINA. Prema njegovim riječima, ako se pogleda koje su zemlje u Evropi neutralne, s tim da im takav status zvanično priznaje i međunarodna zajednica i da je taj status regulisan međunarodnim aktima (Austrija, Finska, Švedska, Švajcarska, Irska), uočljivo je da su u pozadini njihovog statusa neki politički ili geografski razlozi.“Kao drugo, riječ je o zemljama sa visokim životnim standardom i jakom ekonomijom. Neutralnost, naime, košta jer u tom slučaju zemlja mora sama da vodi računa o svojoj bezbjednosti – to jest da samostalno razvija sve rodove svoje vojske i naoružanja”, saopštio je Gasparič.Na primjer, dodao je, prema nekim analizama, Švajcarska potroši godišnje pet puta više na vojnika i Austrija dva puta više nego što je to u slučaju Slovenije, koja je članica NATO.“Samoproglašenje neutralnosti neke države, to jest bez međunarodnog priznanja, nema pravog efekta. Sa druge strane potrebno je uvažiti i činjenicu, da samo šest zemalja članica Evropske unije (EU) istovremeno nije u članstvu NATO. To su neutralne Austrija, Finska, Irska i Švedska kao i Kipar te Malta”, rekao je Gasparič.
Događaji u Ukrajini će uticati na ponašanje NATOOn smatra da je rast podrške članstvu Crne Gore u NATO, koji prema istraživanjima koje je Vlada objavila sad iznosi 46 odsto, značajan porast.“NATO to primjećuje i uvažava. Inače, nigdje ne stoji brojka procenata javne podrške koja se smatra odgovarajućom za poziv u članstvo NATO. Značajno je da države članice NATO imaju utisak da državljani zemlje potencijalne kandidatkinje, istinski žele da njihova zemlja postane članica”, pojasnio je Gasparič.Kako je rekao, NATO u svoje članstvo ne prima Vladu ili političke stranke neke zemlje, već državu i njene državljane kao cijelinu.“U slučaju Slovenije koja je 2004. o članstvu odlučila na referendum (mada to nije bio zahtjev NATO), podrška je bila 66 odsto za. Pritom, potrebno je naglasiti da je srazmjerno visoka podrška bila i rezultat tadašnjih aktuelnih spoljno-političkih razmjera, kao i javnog i transparentnog dijaloga sa državljanima o tome koja je opcija za zaštitu i odbranu Slovenije najoptimalnija”, naveo je Gasparič.Pretpostavlja se, dodao je, da će u narednom periodu, odnosno do narednog NATO samita u septembru, u Crnoj Gori biti uloženi dalji napori za jačanje javne podrške članstvu u NATO. On je ocijenio i da će događaji na Krimu i u Ukrajini imati dugoročne posljedice za Evropu, kao i za NATO i da će oni prouzrokovati promjene u načinu razmišljanja i ponašanja NATO i njegovih članica. Gasparič ne vjeruje da ti događaji u ovom trenutku značajno utiču na mišljenje državljana Crnoj Gori vezano za članstvo u NATO.“Bezbjednosno ugrožene se sada osjećaju prije svega one zemlje koje imaju značajni udio ruskog stanovništva i koje se graniče sa Ruskom federacijom. Ako su pri tome članice NATO, imaju značajnu garanciju zaštite u smislu člana 5 (napad na jednu zemlju članicu znači napad na sve članice NATO)”, rekao je on.
Poznato je šta NATO traži Kako je kazao, igranje Crne Gore na kartu opasnosti od strane Rusije imalo bi ograničeni domet. “Ali u svakom slučaju se šanse za Crnu Goru za poziv u članstvo, sa zaoštravanjem situacije u Ukrajini, ne smanjuju”.“Procjenjujem da je najznačajnije da Crna Gora u naredna dva ili tri mjeseca učini sve što je potrebno, da ubijedi države članice NATO o tome, da je zemlja vrijedna povjerenja i spremna za članstvo u skladu sa onim šta NATO od nje očekuje. Na kraju, odluka za poziv je ipak politička i zavisi od niza faktora koji odlučuju kod svake od 28 zemalja članica NATO”, rekao je Gasparič.On je kazao da Crna Gora u svim područjima koje se odnose na bezbjednosne reforme konstantno napreduje.“To potvđuju i izvještaji Evropske komisije koji su vezani za pregovore o pristupanju Crne Gore u članstvo EU obzirom, da se u mnogočemu reforme na kojima inisitira EU podudaraju sa reformama na koje upozorava NATO”, dodao je Gasparič.Crna Gora je, kako je rekao, uspješna i u reformisanju svojih oružanih snaga i bezbjednosnih službi, a to su projekti ili procesi koji nikada ne završavaju, jer je i NATO u permanentnoj transformaciji.“Jasno su uočene aktivnosti Vlade za povećanje javne podrške članstvu u NATO, pri čemu su vidni i pozitivni rezultati. Najveći napredak učinjen je na području reforme vojske”, smatra Gasparič.Kad je u pitanju reforma bezbjednosnih službi, on je rekao da su zahtjevi NATO poznati i da je, sa druge strane, crnogorskoj strani jasno šta se od nje očekuje na tom području. Gasparič je naveo da je riječ o reformama koje vode u povjerenje u rad tih službi kao i u njihovu efikasnost i kompatibilnost sa savrenim djelovanjem u ostalim zemljama članicama NATO.“Na tom području Crna Gora pravi odgovarajuće korake kako na području zakonodavstva, uredbi tako i u praktičnoj primjeni. I to je proces koji traje i koji se stalno prilagođava konkretnim uslovima”, pojasnio je Gasparič.On je, kad je u pitanju Slovenija, kazao da je ta zemlja, u skladu sa NATO zahtjevima za članstvo, bila spremna već 1997. godine.“Zbog političkih razloga (koji inače nijesu imali osnove u spremnosti Slovenije) tadašnji NATO samit nije se odlučio za proširenje, pa je Slovenija primljena u članstvo tek 2004. godine. Naša iskustva nakon deset godina članstva u NATO definitivno su pozitivna”, rekao je Gasparič.Prema njegovim riječima, principom kolektivne bezbjednosti osjećaju se bezbjednim, učvrstili su svoj spoljni i geopolički položaj, ostvarili moderne i tehnološki naprednije oružane snage koje su brojno manje ali borbeno efikasnije.“Dugoročno smanjujemo troškove oružanih snaga, postali smo dio sistema koji odlučuje i prestali biti zemlja o kojoj odlučuju drugi. Naravno uz članstvo dolazi i odgovornost koju Slovenija redovno dokazuje”, poručio je Gasparič.Ovaj tekst je pripremljen u okviru projekta NATO Info servis, koji agencija MINA realizuje sa Centrom za demokratsku tranziciju.
Bonus video:
