Bojkot izbora ako nema garantovanih mandata

Na izborima 2016. godine učestvovale su tri albanske liste, ali je samo koalicija “Albanci odlučno”, koju čine Forca, Demokratska unija Albanaca (DUA) i AA, osvojila jedno poslaničko mjesto. Zakon o izboru odbornika i poslanika propisuje da tzv. manjinske liste, koje to naznače u izbornoj prijavi, stiču pravo na učešće u raspodjeli mandata pojedinačno, ukoliko nijedna ne pređe cenzus od tri odsto
128 pregleda 17 komentar(a)
Nik Đeljošaj, Foto: Boris Pejović
Nik Đeljošaj, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 18.08.2018. 07:23h

Albanske partije treba da bojkotuju naredne parlamentarne izbore, ukoliko im Radna grupa kroz reformu izbornog zakonodavstva ne obezbijedi garantovane mandate, smatra funkcioner Albanske alternative (AA) Nik Đeljošaj. On je podsjetio da je u sporazumu koalicije “Albanci odlučno” i Demokratske partije socijalista (DPS), između ostalog, predviđeno da se to pitanje riješi do 2020. godine, kada se očekuju redovni parlamentarni izbori.

“Predstavnici vladajuće koalicije, neće i ne mogu biti dio rješenja koje neće omogućiti da autentični predstavnici Albanaca preko nacionalnih partija imaju garantovane mandate i da će biti poštovana jedina manjina u Crnoj Gori koji se razlikuje i nacionalno i jezički od svih ostalih. Imamo jasan sporazum, ne samo sa DPS-om, nego i ostalim partijama iz vladajuće koalicije po tom pitanju”, kazao je Đeljošaj.

Na izborima 2016. godine učestvovale su tri albanske liste, ali je samo koalicija “Albanci odlučno”, koju čine Forca, Demokratska unija Albanaca (DUA) i AA, osvojila jedno poslaničko mjesto. Zakon o izboru odbornika i poslanika propisuje da tzv. manjinske liste, koje to naznače u izbornoj prijavi, stiču pravo na učešće u raspodjeli mandata pojedinačno, ukoliko nijedna ne pređe cenzus od tri odsto. Odredba o afirmativnoj akciji uvrštena je u izborni zakon 2011. godine, glasovima poslanika DPS-a i Demokratskog fronta.

Tada je ukinuto zakonsko rješenje prema kojem su Albanci imali izdvojena biračka mjesta i zagarantovane mandatima u sredinama u kojima su većina. Đeljošaj smatra da treba naći rješenje za autentične predstavnike Albanaca u crnogorskom parlamentu. On tvrdi da je na izborima 2012.godine, jedan poslanički mandat Albance koštao preko 6.000 glasova, a 2016. godine preko 9.000 glasova.

“Poslije očigledne diskriminacije na osnovu dokazanih brojeva iz 2012. i 2016. mislim da albanske partije ne treba da učestvuju na izborima ukoliko ne bude izmjena o ovom djelu. Stav vladajuće koalicije je jasan - podržaće naše zahtjeve, ali pošto je za izmjenu potrebna dvotrećinska većina veći problem je opozicija koja je na riječima pozitivna prema našim zahtjevima, ali na djelu veoma antialbanski raspoložena”.

Planom izbornih reformi, koji su sredinom juna predložili Demokrate i URA, predviđeno je formiranje radne grupe koja bi radila na izmjeni izbornog zakonodavstva, a u kojoj bi bili predstavnici vlasti i opozicije. Iz skupštine je najavljeno da bi Radna grupa mogla početi sa radom početkom oktobra. Generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović tvrdi da se u Radnoj grupi mogu otvoriti sva pitanja iz izbornog zakonodavstva, ali da ne smije desiti da Skupština usvaja rješenja koja će DPS koristiti da kroz izigravanje zakona opstaje na vlasti.

“

Koalicioni sporazum kojeg je DPS zaključio sa albanskim partijama ne obavezuje nikog osim njih same, a potpisnici tog sporazuma nemaju dvotrećinsku većinu za izmjene izbornog zakonodavstva. Tako da je sporazum zaključen između DPS-a i albanskih političkih subjekata ništavan i ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo u ovom slučaju. Sporazumima se ne mogu predvidjeti obaveze za političke subjekte koji nijesu njegovi potpisnici. 

Naravno, nije prvi put da DPS primitivnim političkim trikovima izigra i prevari albanske političke subjekte. Nije jasno kako i dalje postoje subjekti koji imaju i povjerenje u one koji su klasični lovci u mutnom i kod kojih dogovor važi koliko je potrebno da se mastilo osuši”, kazao je Bogdanović.

Bogdanović: DPS zloupotrebljava afirmativnu akciju

Bogdanović smatra da afirmativna akcija, kao ustavna kategorija, ne ide na štetu političkih predstavnika manjinskog naroda.

“Osim u slučajevima kada su politički subjekti razjedinjeni, pa tako posvađani ne mogu u punom kapacitetu da iskoriste benefite koje im afirmativna akcija pruža. Često smo bili i svjedoci, posebno na lokalnom nivou, zloupotrebe afirmativne akcije od strane DPS-a. Tada je partija na vlasti ili osnivala satelitske političke subjekte, koji imaju pravo na afirmativnu akciju ili je dio svojih birača pozajmljivala političkim subjektima sa kojima je u koaliciji na državnom nivou, kako bi obezbijedila tzv. lake mandate za nezaslužen opstanak na vlasti”, kazao je Bogdanović.

Bonus video: