Nevladine organizacije nijesu dovoljno uključene u proces pristupnih pregovora jer Vlada ignoriše njihova rješenja, smatraju u civilnom sektoru. Iako su predstavnici civilnog sektora u radnim grupama za gotovo sva pregovaračka poglavlja, tvrde oni, državne institucije pokušavaju da umanje njihovu ulogu.
“Do sada se uključivanje organizacija civilnog društva u proces kreiranja javnih politika zaustavljao formalnim poštovanjem procedure uz Vladino ignorisanje predloženih rješenja, bez obzira na njihov kvalitet. Govorimo o standardnom odnosu između Vlade i civilnog sektora, bez obzira na fazu integracije, u okviru kojeg NVO ispunjavaju svoju misiju, dok Vlada i vladajuća partija ne samo da ne obezbjeđuju smisleno učešće civilnog društva u procesu donošenja odluka, već ga i često targetiraju i stavljaju u negativan kontekst”, tvrdi izvršna direktorka Politikon mreže Jovana Marović.
NVO koje imaju predstavnike u pregovaračkim grupama ranije su optuživale državne institucije da im ne dostavljaju potrebna dokumenta, kao i da ih isključuju u sprovođenju akcionih planova. Tvrdili su da predstavnici NVO imaju problema u organizaciji i koordinaciji prilikom izrade akcionih planova. Dok je glavni pregovarač sa EU Aleksandar Drljević isticao da je učešće civilnog sektora od presudnog značaja za pregovore, iz NVO su navodili da njihovi predstavnici nemaju pristup relevantnim dokumentima. Dina Bajramspahić iz Instituta alternativa (IA) tvrdi da je učešće civilnog društva u radnim grupama u najvećoj mjeri obesmišljeno.
“U radnoj grupi za pregovaračko poglavlje 23, čija sam članica, cijeli proces je sveden na puko štrikiranje bez analize problema u datim oblastima. Zato sam glavnom pregovaraču uputila zahtjeve za narednu fazu, na osnovu kojih ćemo cijeniti da li postoji stvarna spremnost da se NVO pruže uslovi za davanje doprinosa pregovorima”, kazala je ona za “Eurokaz”, časopis koji izdaje kancelarija glavnog pregovarača.
Ona smatra da treba početi rad na reviziji akcionih planova za poglavlja 23 i 24, jer se realizacijom preostalih aktivnosti neće postići privremena mjerila. Bajramspahić tvrdi i da treba objaviti Dinamički plan rada na privremenim i završnim mjerilima, zapisnike sa sastanaka svih radnih grupa, kao i da pregovaračka struktura treba da pokaže više fleksibilnosti za saradnju a manje formalizma.
“Ako nas nešto iskustvo zemlja koje su se pridružile EU u nekoliko poslednjih talasa proširenja uči, to je da nakon pridruženja dolazi da zamora i zasićenja političkih elita i administracije, koje imaju mnogo manje sluha za demokratske standarde”, smatra ona.
Samo retorički posvećeni reformama
Marović ističe da je novi pristup Brisela u pregovorima osmišljen kako bi kroz praćenje reformi u dužem periodu bio obezbijeđen visok stepen demokratizacije.
“EU se opredijelila za otvaranje najzahtjevnijih poglavlja na samom početku pregovora sa Crnom Gorom zbog negativnih iskustava koje je imala u prethodnim talasima proširenja, ali i zbog stanja demokratije i vladavine prava u Crnoj Gori i ostalim državama regiona. Međutim, pregovori sa EU traju već šest godina, uz izuzetno ograničene rezultate, što zahtijeva nove instrumente sa nivoa Unije, prvenstveno za praćenje aktivnosti koje države sprovode, kao i za izvještavanje o njima. Za kvalitetne reforme je potrebna posvećenost obje strane. Crnogorska vlada je samo retorički posvećena, dok u praksi donosi kontroverzne odluke i ne mari za zakone”, smatra ona.
Bonus video:
