Vlada je podnijela amandman na rebalans ovogodišnjeg budžeta kojim je predloženo povećanje iznosa za bruto zarade u kabinetu predsjednika države Mila Đukanovića za 155 hiljada eura, iako su preporuke međunarodnih institucija da se smanje izdavanja i broj zaposlenih u javnom sektoru kako bi se rastući javni dug stavio pod kontrolu. I iz izvršne vlasti su obećavali da neće biti povećanja rashoda za zarade u javnom sektoru. Sa dodatnih 155 hiljada ukupni budžet te potrošačke jedinice biće 994,38 hiljada.
“U cilju obezbjeđivanja potrebnih sredstava za bruto zarade za budžetskog korisnika Predsjednik Crne Gore za 2018. godinu, zbog implementacije novih zakonskih rješenja koja uređuju pitanje institucije Predsjednika, neophodno je obezbijediti dodatnih 155.000 eura u tekućoj godini. Za isti iznos umanjena su sredstva kod potrošačke jedinice Uprava za imovinu”, navedeno je u amandmanu.
Kada je Vlada utvrdila predlog zakona o predsjedniku Crne Gore iz Ministarstva finansija je saopšteno da neće biti rebalansa kako bi novi kabinet Đukanovića dobio više novca.
Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović rekao je da je amandmanom Vlada predložila da se za 155 hiljada povećaju sredstva za predsjednika države na skoro milion eura, što znači 25 hiljada eura na mjesečnom nivou.
“Ako se to upari sa prosječnim iznosom bruto zarada u kabinetu predsjednika, eto nam male vlade kod predsjednika države, a ovdje smo ubjeđivani da se to neće desiti”, kazao je Damjanović u parlamentu drugog dana rasprave o izmjenama zakona o budžetu za ovu godinu, sistemskog zakona o budžetu i o akcizama.
Zakonom o Predsjedniku Crne Gore definisano je formiranje posebnog Generalnog sekretarijata predsjednika sa većim brojem zaposlenih, kao i titula počasnog predsjednika za one kojima je prestao mandat na toj poziciji. Đukanović ima pravo da formira svoje savjete, komisije i radne grupe kao stalna i privremena radna tijela. Usvajanje tog zakona nije bilo u ovogodišnjem programu rada Vlade, a predlog je došao odmah nakon završenih predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio lider DPS -a Milo Đukanović. Dosadašnji predsjednik Filip Vujanović, novim zakonskim rješenjem ima titulu počasnog predsjednika i zaradu po tom osnovu od 70 odsto od plate koju je do sada primao.Tu će naknadu primati do odlaska u penziju ili do zasnivanja novog radnog odnosa.
Damjanović je ocijenio i da je ova Vlada najnetransparentnija od svih vlada u posljednjih 20-ak godina kada je potrošnja iz budžetske rezerve u pitanju, a sada planira novo povećanje budžetske rezerve.
“Šta reći o budžetu u kome je je na svakih 100 eura prihoda 35 eura nedostajućih sredstava. Upada u oči povećanje netransparentne diskrecione potrošnje, budžetska rezerva se povećava sa 13,05 miliona eura na 29,6 miliona eura, dakle za 16 miliona se povećava”, rekao je Damjanović.
Ukazuje i na rješenje iz sistemskog zakona o budžetu, kojima se izbjegava primjena limita potrošnje. Izmjenama je predviđena odložena primjena člana 34 kojim se predviđa njegova primjena od 1. januara 2020. godine. Vazećim zakonom predviđeno je da sastavni dio godišnjih zakona o budžetu bude maksimalan nivo budžetske potrošnje koji je obavezujući za zakon o budžetu države za prvu godinu, a indikativan za drugu i treću fiskalnu godinu, te da ova odredba bude primijenjena od 1. januara 2019. godine. Predloženo je odlaganje ove odredbe do 1. januara 2020. godine, jer “trenutno softversko rješenje ne podržava planiranje budžeta na trogodišnjem periodu”.
“Ovim se daju još dvije godine da Vlada mimo svih normi iz Fiskalne strategije potroši koliko joj bude trebalo bez ikakvih zakonskih i kontrolnih mehanizama”, kazao je Damjanović.
On je ukazao i da Vlada konstatno potcjenjuje porez na dobit, o čemu najbolje govori sadašnja korekcija prihoda od tog poreza za deset miliona eura (sa 50 na 60 miliona), što je rezultat lošeg obračunavanja i naplate.
“Imamo problema sa kadrovima u Poreskoj upravi, pomoćnicima koji nelegalno tamo sjede kao v.d. Nijesmo dali poreskoj policiji da zaživi, pa smo se sjetili da smo dobro naplatili porez na dobit pa sad povećamo prihode od toga”, rekao je Damjanović.
Strahinja Bulajić (DF) upozorio je da je Crna Gora definitivno ušla u spiralu zaduživanja koja se sve više okreće i sve vuče na dno. “Javna potrošnja daleko je iznad realnih mogućnosti privrede i društva u cjelini. Ne može se živjeti samo od usluge, moraju se otvarati radna mjesta u proizvodnji inače nas očekuje ekonomski kolaps”, rekao je Bulajić.
On je upozorio da se ne dovodi u pitanje postojanje recesije, samo njen nivo.
“I Centalna banka je potvrdila da ste se zaduživali da biste spriječili dublju recesiju. Nema naznaka koje bi ulile makar malo optimizma da će ekonomija krenuti nabolje”, kazao je Bulajić.
Filip Vuković (DPS) smatra da je Crna Gora mala i ne može da planira svoju ekonomsku budućnost, kao što to rade velike države, već “mora da se prilagođava trenutku”.
Draginja Vuksanović Stanković (SDP) poručila je da dok je Vladi glavna ušteda na rashodnoj strani bila da ukine nadoknade majkama, glavni prihod joj je postao zavlačenje ruke u osiromašene džepove građana preko povećanja PDV-a i akciza. Vlada je, kako je ocijenila, vodila katastrofalnu politiku u oblasti akciza zbog koje danas buja sivo tržište cigareta.
“Da li će ministar podnijeti ostavku zbog ovoga ne znamo, ali u svakoj normalnoj i demokratskoj državi bi neko poslije pada sa 240 tona na 120 tona legalno prodatih cigareta snosio odgovornost. Ovdje nema odgovornosti za desetine miliona štete, evo ne znamo još ko je odgovoran za tri miliona eura štete nastale zbog toga što je jedan ministar donio lažnu garanciju na sjednici Vlade”, podsjetila je Vuksanović Stanković.
Radunović: Imali smo fiskalnih izleta koji su nas koštali
Ministar finansija Darko Radunović u Skupštini je priznao da je Vlada imala dosta fiskalnih izleta. “Imali smo dosta fiskanih izleta koji su nas koštali, ali to sada ne bih pominjao”, rekao je Radunović. On je dodao da su u ukupnom, od svih mjera fiskalne strategije imali slabu procjenu kod akciza za cigarete.
Odgovarajući na pitanje o minimalnoj zaradi, Radunović se složio da je minimalna zarada suviše niska, a doprinosi visoki i to se mora zajedno urediti do 1. januara 2019. godine, a usvojiće se do kraja ove godine.
On tvrdi da teza da su javne finansije u lošoj kondiciji je pretjerivanje.
“Javne finansije su održive, napravili smo drugi rebalans, deficit i javni dug su u istom pozitivnom trendu i pitanje svima nama, zar mislite da bismo uspjeli sa euroobveznicama da postoji rizik sa javnim finansijama?”, pitao je Radunović.
Bonus video:
