Opšti reizbor tužilaca bi morao biti završen do polovine 2014. godine, ako Skupština Crne Gore do kraja septembra usvoji izmjene Zakona o državnom tužilaštvu radi usklađivanja sa ustavnim amandmanima.
To je predviđeno Nacrtom izmjena Zakona o državnom tužilaštvu čiji bi predlog Vlada danas trebala da utvrdi. Kabinet Mila Đukanovića bi danas trebalo da utvrdi i predloge izmjena zakona o Ustavnom sudu, o Sudskom savjetu i o sudovima i da zatraži vanredno zasjedanje Skupštine, iako je time što to nije uradila do 30. avgusta prekršila ustavni zakon kojim su definisani rokovi za usklađivanje zakona sa Ustavom.
Prema verziji zakona koji će se naći na Vladi, predviđeno je da se imenovanje članova Tužilačkog savjeta obavi najkasnije u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog zakona, odnosno najkasnije do kraja godine ako parlament u septembru usvoji ovaj akt.
Ministravo pravde koje radi izmjena zakona predvidjelo je da se odluka o broju državnih tužilaca donese u roku od 20 dana od izbora Tužilačkog savjeta
Predviđeno jeda Tužilački savjet nastavi sa radom u postojećem sazivu do izbora novog
Postojeći saziv Tužilačkog savjeta, kako je predviđeno verzijom zakona pripremljenoj za Vladu, raspisaće javni poziv za izbor novog vrhovnog državnog tužioca(VDT) i utvrditi predlog kandidata.
Prema izmjenama Ustava, novog VDT biraće Skupština većinom od dvije trećine u prvom krugu, odnosno tri petine poslanika u drugom krugu glasanja između više kandidata. Novi VDT bi, prema ustavnim promjenama, trebalo da bude izabran do kraja godine.
Nacrtom zakona o državnom tužilaštvu predviđeno je da se izbor rukovodilaca državnih tužilaštava, kako će se ubuduće zvati viši i osnovni tužioci, obavi u roku od tri mjeseca od izbora Tužilačkog savjeta, dok će se izbor državnih tužilaca, kako će se prema novom rješenju zvati sadašnji zamjenici osnovnih i viših tužilaca, obaviti u roku od šest mjeseci od izbora Tužilačkog savjeta.
“Ako se za državnog tužioca izabere kandidat koji je obavljao tužilačku funkciju najmanje tri godine, izbor će se izvršiti na stalnu funkciju. Ako se se za državnog tužioca izabere kandidat koji je obavljao tužilačku funkciju manje od tri godine, izbor će se izvršiti na vrijeme od četiri godine”, predviđeno je verzijom zakona koju je juče razmatra vladina Komisija za politički sistem.
Ministravo pravde koje radi izmjena zakona predvidjelo je da se odluka o broju državnih tužilaca donese u roku od 20 dana od izbora Tužilačkog savjeta.
Ostalo je rješenje da se tužioci, pa i VDT biraju po opšim uslovima, što znači da novi tužioci pa i njihovi šefovi ne moraju nužno biti iz tužilačke organizacije, iako je to do sada bila uobičajena praksa.
Rukovodilac državnog tužilaštva i državni tužilac biraće se na osnovu javnog oglašavanja.
Dilema koja je ostala je saziv Tužilačkog savjeta. Prema prvoj verziji koju je pripremilo Ministravo pravde Duška Markovića, Tužilački savjet bi činili pet tužilaca sa najmanje pet godina radnog iskustva, od kojih četiri iz VDT i viših tužilaštava i jedan iz osnovnih državnih tužilaštava, a koje bira i razrješava Konferencija državnih tužilaca, zatim četiri ugledna pravnika koje bira i razrješava predsjednik Crne Gore, kao i jedan predstavnik Ministarstva pravde, kojeg imenuje ministar pravde iz reda zaposlenih u tom resoru.
Navodno je na insistiranje SDP ugrađeno rješenje prema kojem će Skupština prostom većinom birati četiri ugledna pravnika, umjesto predjednika države, pri čemu bi danas na Vladi bilo preciziranio ko i kako Skupštini predlaže kandidate.
Međutim, prema verziji dokumenta u koju su “Vijesti” imale uvid navodi se da bi pravo na dva ugledna pravnika imala Skupština, na predlog njenog radnog tijela, jedan bi bio na predlog predsjednika Crne Gore, uz konsultaciju sa zaštitnikom ljudskih prava i sloboda, a član Tužilačkog savjeta bi bio i pravnik, koji nije advokat, a koga bi predložila Advokatska komora.
Vučković zbog opšteg reizbora ide i do Strazbura
Jedinstven stav nosilaca tužilačke funkcije i Tužilačkog savjeta da pojedina rješenja u nacrtu Zakona o državnom tužilaštvu izlaze iz okvira usvojenih ustavnih amandmana, Ustavnog zakona za njihovo sprovođenje, kao i polazišta za izradu amandmana i obrazloženja prilikom njihovog usvajanja”, saopštio je predsjednik Tužilačkog savjeta Veselin Vučković.
Tužilački savjet je juče razmatrao nacrt nacrt ovog zakona, a povodom njega održane sjednice osnovnih i viših državnih tužilaštava i Vrhovnog državnog tužilaštva. U saopštenju Tužilaškog savjeta koje je potpiusao Vučković se navodi da se nacrtom Zakona predviđa opšti izbor nosilaca tužilačke funkcije, iako je Ustavnim zakonom jedino propisan javni poziv za izbor VDT-a.
“Da je volja ustavotvorca bila da se izvrši opšti izbor, ona je morala biti nedvosmisleno sadržana u Ustavnom zakonu.
Osim toga, u odnosu na osnovnu funkciju, ustavnim amandmanima nijesu promijenjeni položaj i ovlašćenja nosilaca tužilačke funkcije.
Takođe, nije izmijenjena ni unutrašnja organizacija i rad Državnog tužilaštva, sa stanovišta principa njegove unutrašnje hijerarhije i subordinacije, već su i odredbe nacrta Zakona u tom dijelu ostale iste”, kaže se u saopštenju.
Iz Tužilačkog savjeta podsjećaju da su takva rješenja iz nacrta Zakona u praksi zemalja regiona imala za posljedicu probleme u radu, brojne ustavnosudske i druge sporove povodom povrede stalnosti funkcije, kao i reakciju međunarodnih strukovnih udruženja i Evropskog suda za ljudska prava.
“Na kraju, tužilačka organizacija ne želi da se ovo obraćanje shvati kao otpor reformama. Naprotiv, zalažemo se za promjene, ali se one moraju zasnivati na poštovanju Ustava, zakona i drugih akata unutrašnjeg i međunarodnog prava”, poručio je Vučković.
Bonus video: