Lustracija mora biti obavezna za političare koji se trenutno nalaze na državnim funkcijama ili tek treba da se kandiduju, kako bi se spriječilo da se preko bivših saradnika tajnih službi utiče na kapacitet državnih instucija, ocijenio je bivši predsjednik makedonskog Sobranja Stojan Andov.
Autor makedonskog Zakona o lustraciji, donijetog 2008. godine, smatra da bivši saradnici komunističkih tajnih službi ne smiju biti na izbornim listama niti biti dio državnih ili lokalnih institucija, jer se zahvaljujući njihovoj doušničkoj prošlosti na njih može djelovati nedemokratskim kanalima.
“Lustraciju treba sprovesti nad aktivnim i budućim funkcionerima. Treba ih provjeriti da li su saradnici tajnih službi, i da li su to radili svjesno iz ideoloških razloga ili za novac. To je jedini način da se očiste institucije i poveća njihov demokratski kapacitet. Sve drugo se pretvara u lov na vještice”, kazao je Andov “Vijestima”.
Slijedeći praksu većine bivših komunističkih zemalja, Makedonija je jedina država bivše SFRJ koja je pokrenula proces lustracije. Dok se u ostalim državama regiona samo u medijima spekulisalo o imenima saradnika tajnih službi, Makedonija je prije pet godina donijela Zakon o lustraciji prema kojem su sve osobe za koje se ispostavi da su bivši saradnici tajne policije morale da daju ostavku na javnu funkciju.
Zakonom, koji je bio ograničen na dva izborna ciklusa, kandidati na parlamentarnim, lokalnim i predsjedničkim izborima morali su da potpišu izjavu da nijesu sarađivali sa tajnim službama u bivšem komunističkom režimu. To je pojašnjavano željom da se spriječi uticaj neformalnih krugova moći na poslanike, ministre ili direktore insitucija prijetnjama o objavljivanju dosijea. Zakonom je bilo predviđeno da se kandidatima za koje posebna Komisija za lustraciju utvrdi da su bili doušnici, ponudi mogućnost da se povuku uz garantovanu anonimnost.
Koliki su efekti čitanja arhiva tajnih službi nedavno je potvrdio i slučaj Slovačke, gdje je između ostalog, utvrđeno da je doskorašnji šef Misije Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) u Crnoj Gori, slovački diplomata Lubomir Kopaj bio saradnik čehoslovačke tajne službe ŠTB koja je u toj zemlji bila aktivna u doba komunizma. I pored predloga iz civilnog sektora da se u Crnoj Gori pokrene proces lustracije, Vlada ni parlament nijesu pokazivali interesovanje za sočavanje sa komunističkom prošlošću i njenom zaostavšinom.
Andov tvrdi da je Zakon o lustraciji bio dobar način da se državne institucije očiste od saradnika tajnih službi i istovremeno izbjegne inkvizitorski lov na neistomišljenike.
“Kada je donijeta prva verzija zakona nije bilo nikakvih trzavica jer su ljudi znali kako on djeluje. Neki su se sami povukli bez galame a neki se odrekli kandidature, i imali smo efekat. Kasnijom promjenom koncepcije počelo se sa lustracijom i mrtvih ljudi što je izazvalo negativne efekte u javnosti. Sve se pretvorilo u lov na vještice”, tvrdi Andov.
Andov tvrdi da je Zakon o lustraciji bio dobar način da se državne institucije očiste od saradnika tajnih službi
Problemi su nastali kada je desno orijentisana vladajuća koalicija predvođena VMRO-DPMNE izmjenila zakon proširujući lustraciju na mnoge druge djelatnosti, poput vjerskih zajednica, Akademije nauka i umjetnosti, Univerziteta i medija. Iako je taj predlog dva puta oboren na Ustavnom sudu, pooštreni zakon donijet je prošle godine, bez pristustva opozicije.
Dio makedonske javnosti zamjera da se zakon o lustraciji, umjesto suočavanja sa prošlošću, pretvorio u oruđe vlasti, koja ga koristiti za diskvalifikaciju i obračunavanje sa političkim neistomišljenicima. Vladi se zamjera zbog odluke da se imena doušnika komunističkog režima i policijskih dosijea objavljuju na Internetu. Vlada se pravda da je novim rješenjima dozvoljeno pokretanje istraga protiv makedonskih oligarha koji su se obogatili devedesetih, nakon pada komunizma i okretanja demokratski orijentisanom društvu, da bi se vidjelo jesu li imali veze sa tajnom policijom. Prema novom rješenju lustracija je trebala da važio za period od 1945. do 2006. godine. Novi zakon ne navodi širok dijapazon profesija podložnih lustraciji, već daje pravo građanima da zatraže lustraciju nekoga za koga sumnjaju da je bivši doušnik.
Obične ljude ne treba dirati
Odgovarajući na pitanje da li lustracija u malim sredinama kao što je Crna Gora prije može izazvati štetu nego korist, Andov je kazao da negativne efekte izaziva samo široka lustracija. U slučaju objavljivanja imena saradnika službe među javnim ličnostima ali i “običnim ljudima”, smatra on, lustracija se pretvara u lov na vještice.
“Tako nećete ništa dobro dobiti, a možete dosta lošeg napraviti. Morate se fokusirati samo na funkcionere. Ako bi pošli putem kojim sada ide lustracija u Makedoniji sve bi se pretvorilo u haos”, tvrdi Andov.
Podsjećajući da su se, prema ranijoj verziji zakona, saradnicima smatrali funkcioneri koji su svojevoljno potpisali izjavu da sarađuju sa službom, novim zakonom doušnicima se smatraju i oni koji nijesu potpisivali izjave.
“To znači da se saradnicima smatraju ljudi koji su razgovarali sa nekim iz službe, iako možda nijesu ni znali. Dovoljno je da je čovjek iz službe napravio zabilješku. Tu se radi o potpuno drugim namjerama i idealno je za obračun sa neistomišljenicima”, tvrdi on Kako to u praksi izgleda poslednji put je pokazala medijska polemika nakon objavljivanja imena tri člana makedonske
Akademije nauka i umjetnosti Slavka Janevskog, Božina Pavlovskog i Tomea Serafimovskog. Značajan dio javnosti optužio je tada lustratore da su udarili na makedonsko kulturno nasljeđe. Još veću buru izazvala je informacija da je pozorišni reditelj Vlade Milcin bio doušnik, iako se kasnije ispostavilo da je imao u tajnoj policiji dosije u kom je bio isleđivan.
Galerija
Bonus video:
