Polemika između poslanika i sudija Ustavnog suda odavno je prešla domen struke i dosegla je takav nivo koji ne dolikuje tako visokim zvaničnicima i institucijama kojima pripadaju, ocijenio je za “Vijesti” pravnik Stanko Marić.
"Ne treba nikada davati ocjene sa stanovišta ličnih pozicija. Naravno, nije prijatno sudijama koji su izabrani prije tri ili pet godina da im se na sredini prekida mandat, ali širi društveni interes mora biti preči od interesa pojedinaca i ne mogu se zbog toga napadati rješenja koja su neuporedivo bolja od onih koja su do sada bila. Uostalom, ono što su poslanici odlučili je ne samo u skladu sa preporukama Venecijanske komisije, već i sa onim za šta se godinama zalagao Ustavni sud", kazao je Marić.
Skupština je ranije birala sudije Ustavnog suda i predsjednika Ustavnog suda, na predlog predsjednika Crne Gore, bez kvalifikovane većine
Sudija Ustavnog suda Miodrag Latković je, komentarišući izmjene Ustava, kazao da su poslanici udarili na samostalnost i nezavisnost tog suda i stavili ga pod direktan uticaj Skupštine.
On je tada poslanike nazvao “atentatorima” koji su “egzekuciju izvršili javno, uz saučesništvo pojedinih specijalizovanih, domaćih i stranih organizovanih kriminalnih grupa“.
Uz optužbe da je to politički sud, opozicioni poslanici, u čemu je prednjačio SNP, su ocijenili da je on i najneefikasniji sud u Crnoj Gori. Predsjednik Ustavnog suda Milan Marković optužio je poslanike da su usvajanjem novih ustavnih rješenja izvršili atak na nezavisnost i samostalnost tog suda i omogućili veću politizaciju u izboru sudija.
Milan Marković
Skupština je ranije birala sudije Ustavnog suda i predsjednika Ustavnog suda, na predlog predsjednika Crne Gore, bez kvalifikovane većine.
Marić je ocijenio da je dosadašnji način izbora sudija Ustavnog suda, vrhovnog državnog tužioca i predsjednika Vrhovnog suda stvarao uslove za zavisnost i pristrasnost.
“To je trebalo što prije prekinuti i pokušati da se kroz kvalitetna rješenja obezbijedi nezavisnost i nepristrasnost. Kada je izbor na takve značajne funkcije uslovljen voljom jedne partije ili partijske koalicije, to ne može nikako biti dobro sa stanovišta nepristrasnosti i nezavisnosti. Koliko god bila kvalitetna personalna rješenje, jednostavno način izbora ih goni da budu pristrasni i zavisni”, kazao je Marić.
On je ocijenio da predugo čekanje na odluke suda nije dobro sa stanovišta zaštite ustavnosti i zakonitosti slobode i prava građana.
“Trebalo je davno nešto uraditi da se ta situacija popravi. Mislim da je trebalo povećati broj sudija sa sedam na devet, s obzirom na veliki broj ustavnih žalbi i sve veći broj drugih predmeta i inicijativa za ocjenu ustavnosti pojedinih opštih akata i zakona”, smatra Marić.
Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević, smatra da je “ovakav Ustavni sud svojim sopstvenim učinkom doveo ne do “atentata” na sebe kako je to opisao jedan od njegovih sudija, pri tom koristeći ogoljeni i ispolitizirani izraz koji svakako ne priliči nijednom sudiji, nego do sopstvenog samoubistva”.
“Ustavni sud, odnosno sudije tog suda same su kreirale nivo “zavisnosti” od političkog uticaja, u čemu im je pomogao dosadašnji način izbora koji je više bio odabir nego jasan izbor po neupitnim kriterijumima”, kazala je Uljarević za Portal Analitiku.
Komentarišući oštre kritike sudija i predsjednika Ustavnog suda na račun usvojenih ustavnih promjena, ona je kazala da je to “izraz straha onih koji su već sada svjesni da će teško ikada više biti sudije Ustavnog suda, a nije isključeno i dio primjene posljednjih direktiva onih koji su ih postavili i čijim su interesima zapravo služili u toku svog mandata”.
I profesor Đorđije Blažić ranije je ocijenio da usvajanjem amandmana na Ustav nije narušena nezavisnost suda, jer je time omogućeno da se ta institucija dovede na državni nivo, a ne izvršnog organa vladajućih partija.
Miodrag Latković: Pustio bih ja vas, no vi mene nećete
Sudija Ustavnog suda Miodrag Latković saopštio je juče da “atentatori” na Ustavni sud, “posebno oni koji su u svom "zločinu" postupali sa umišljajem, u svojoj odbrani i dalje papagajski ponavljaju unaprijed smišljene i sračunate floskule, da je Ustavni sud politički sud, da svoje odluke donosi po nalogu i interesu vladajuće koalicije, da je ogranak DPS-a, i mnoge druge, a za sudije iznose neistinama garnirane podatke sve u namjeri stvaranja percepcije o nepovjerenju građana u rad Ustavnog suda i pravdanja "atentata"”.
"Pozivaju Ustavni sud da "pusti Skupštinu da radi svoj posao za ono što su birani", i time nesvjesno ulaze u priču Marka Miljanova "Pustio bih ja tebe, nego ti mene nećeš".
Upravo Ustavni sud ima prevashodan zadatak, kao i u svim drugim državama da sprečava Skupštinu - zakonodavnu vlast i druge vlasti da rade šta hoće, mimo Ustava, zakona i potvrđenih i objavljenih međunarodnih ugovora. Ovako Ustavom određena nadležnost Suda smeta "atentatorima", jer ih dovodi pod kontrolu Ustavnog suda i ne dozvoljava im da čine "ustavne zločine".
Ne mogu im proći zakoni koji derogiraju upotrebu crnogorskog službenog (ustavnog) jezika i kojima sebi propisuju povlašćene uslove za odlazak u penziju. Neće im proći namjere da stave pod kontrolu Ustavni sud i ne poštuju njegove odluke, često zbog neznanja, jer su propustili da nauče ono što se uči još u osnovnoj školi - da se žabe i babe ne mogu sabirati, te da dvije babe i jedna žaba ne mogu biti tri babe i žabe, već samo dvije babe i jedna žaba”, saopštio je Latković.
On je pozvao poslanike da “umjesto zabrinutosti za efikasnost Ustavnog suda, tu zabrinutost posebno ispolje prilikom usvajanja Zakona o budžetu za narednu godinu i Ustavnom sudu obezbijede neophodna sredstva potrebna za kadrovsko popunjavanje bez kojeg u datim objektivnim okolnostima ne može biti efikasnog suda”.
Galerija
Bonus video:
