Novi predlog Venecijanske komisije (VK) omogućuje opoziciji znatno veći uticaj prilikom izbora najznačajnijih funkcija u pravosuđu.
Matematički su moguće sve kombinacije, uključujući i mogućnost da se Vrhovni državni tužilac (VDT), većina sudija Ustavnog suda i članovi Sudskog savjeta, koji će imati odlučujuću ulogu u izboru predsjednika Vrhovnog suda, izaberu u parlamentu bez podrške Demokratske partije socijalista (DPS).
To su ocijenili pravni savjetnik u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Boris Marić i izvršna direktorka Akcije za ljudska prava (HRA) Tea Gorjanc–Prelević .
Marić kaže da većina od tri petine, kao deblokirajući mehanizam, za izbor ključnih pravosudnih funkcija suštinski mijenja odnos snaga u parlamentu i daje mogućnost opoziciji da njihov uticaj bude neuporedivo veći nego sada.
Gorjanc–Prelević ukazuje da su sve opcije moguće, ako opozicija ne bojkotuje rad Skupštine
“I Venecijanska komisija (VK) i drugi koji predlažu uspostavljanje sistema dvotrećinske ili tropetinske većine polaze sa stanovišta da će te većine doprinijeti bržoj razgradnji monopola apsolutnog uticaja na odlučivanje od strane vlasti, ali konačno rješenje i odgovor daće praksa”, mišljenja je Marić.
Kandidat za VDT, ukoliko bude biran većinom od tri petine poslanika, mora dobiti podršku 49 poslanika. DPS i SDP i manjinske stranke, koje zajedno imaju 45 poslanika, moraju pridobiti još četiri poslanika opozicije da bi za VDT izabrale svog favorita.
Sa druge strane, opozicija bi sa 20 glasova Demokratskog fronta (DF), devet glasova SNP-a i sedam Pozitivne Crne Gore, mogla izabrati “svog kandidata” ukoliko uspije da pridobije glasove SDP-a i pet poslanika iz redova manjina ili LP.
Jednako tako, DPS bi svoj cilj mogao ostvariti i uz podršku manjina i značajnog dijela opozicije, bez glasova SDP-a.
Osim u slučaju VDT, sve ove matematičke varijante važe i za pet sudija Ustavnog suda i četiri člana Sudskog savjeta, istaknuta pravnika, koje bira parlament.
“Nijedna matematička formula sama po sebi neće za rezultat imati suštinsku nezavisnost i samostalnost u radu pravosuđa ali je činjenica da su 3/5 kao deblokirajući mehanizam moguće ograničenje vladajućoj strukturi da apsolutno odlučuje o kadrovskim rješenjima u pravosuđu, što predstavlja bitan preduslov za dalju izgradnju sistema vladavine prava u Crnoj Gori”, smatra Marić.
Izvjestioci VK smatraju da je većina od tri petine u parlamentu "jasno poželjna" u odnosu na apsolutu većinu kada je riječ o izboru sudija Ustavnog suda, ako ne bude dogovora u prvom krugi koji podrazumijeva većinu od dvije trećine.
Savjetodavno tijelo Savjeta Evrope, prema mišljenju Marića, pokušava jednim dijelom da bude fleksibilno u predlaganju rješenja
Oni su podržali predlog crnogorskog parlamenta da četiri člana Sudskog savjeta, ugledna pravnika, bira parlament, ali su predložili da se to čini dvotrećinskom većinom, a ukoliko to nije moguće, onda bi uslijedilo drugo glasanje nakon mjesec dana i oni bi mogli biti izabrani većinom od 3/5.
Crnogorski parlament, odnosno njegov odbor je predložio Sudski savjet čine predsjednik i devet članova. To su predsjednik Vrhovnog suda, ministar pravde i četiri sudije koje bira Konferencija sudija, četiri ugledna pravnika koje bira parlament nakon što zadovolje uslove na javnom konkursu.
Izvjestioci VK ostaje pri stavu da predsjednika Vrhovnog suda bira i razrješava Sudski savjet dvotrećinskom većinom, a ne parlament.
VK je zapravo na ovaj način predvidjela da ni predsjednik Vrhovnog suda ne može biti izabran bez glasa najmanje jednog od pravnika koje je prethodno izabrao parlament sa 2/3 ili 3/5 podrškom.
Gorjanc–Prelević ukazuje da su sve opcije moguće, ako opozicija ne bojkotuje rad Skupštine.
Ona, ipak, smatra da predlaganje od strane predsjednika države i skupštinskog odbora neće obezbijediti kandidate koji će biti i po volji opozicije.
“Trebalo je bolje podjeliti tu nadležnost oko kandidovanja, omogućiti još nekome, Sudskom savjetu, univerzitetima, NVO da predlože neke sudije. Izuzetno je važno kakvi će kriterijumi za izbor i sudija Ustavnog suda i članova Sudskog i Tužilačkog savjeta biti propisani zakonima koji moraju da prate izmjene Ustava”, smatra on.
VK je dalje navela da bi smanjenje većine u drugom krugu glasanja moglo biti rješenje za deblokirajući mehanizam
Ona je navela da je HRA tražila da se obezbijedi da svi oni budu pravni stručnjaci, koji nisu politički povezani i nisu u drugom obliku sukoba interesa.
Savjetodavno tijelo Savjeta Evrope, prema mišljenju Marića, pokušava jednim dijelom da bude fleksibilno u predlaganju rješenja, ali on smatra da je glavni cilj da se pri izboru VDT-a, sudija Ustavnog suda, članova Sudskog savjeta postigne određeni stepen konsenzusa između pozicionih i opozicionih struktura.
Nacrtom mišljenja na nacrt odvojenih amandmana Ustava Crne Gore VK je navela da 3/5 većina kao deblokirajući mehanizam "jasno predstavlja poželjniju opciju" u slučaju da se vlast i opozicija ne dogovore o izboru VDT dvotrećinskom većinom, te da apsolutna većina od 41 poslanika u drugom krugu glasanja ne daje podsticaj parlamentarnoj većini da postigne kompromis sa manjinom.
VK je dalje navela da bi smanjenje većine u drugom krugu glasanja moglo biti rješenje za deblokirajući mehanizam, ali i ukazala da glasanje za jednog kandidata ostavlja manje prostora za dogovor u odnosu na izbor više njih.
“Na primjer, može biti predviđeno da se najbolji kandidat kojeg je odabrao Tužilački savjet na osnovu javnog konkursa, predloži parlamentu da bude izabran većinom od tri petine. Ukoliko to nije moguće, onda bi Tužilački savjet mogao da predloži dva ili više odgovarajućih kandidata koji su se javili na konkursu i parlament bi trebalo da izabere jednog od nominovanih apsolutnom većinom”, navodi se u Nacrtu mišljenja VK.
Poništiti konkurs, ako nema makar tri kandidata
Na pitanje da li uvođenjem javnog konkursa za VDT, sudije Ustavnog suda i dijela članova Sudskog savjeta, znači da se smanjuje monopol DPS-a, Marić kaže da su i do sada kandidati morali da se prijave na javni konkurs, ali da je suština u većini za odlučivanje, odnosno u onemogućavanju vladajuće strukture da sama donosi ili utiče na odluke u ovoj oblasti.
“Čak i kada opozicione strukture budu mogle da utiču na izbor, to samo po sebi neće značiti i trenutno uspostavljanje nezavisnosti”, dodao je on. I prema mišljenju Gorjanc–Prelević, javni konkurs je potencijalno dobro rješenje, ali u Crnoj Gori ne znači da će se dobro i iskoristiti.
“Pogledajte samo koliko se sad malo kandidata prijavilo za funkciju VDT, iako je to trenutno možda najvažnija funkcija u državi, a svakako jedna od funkcija sa najviše ovlašćenja za koju možete da se prijavite preko konkursa, a da je ne steknete na izborima”, kazala je ona.
HRA smatra izuzetno važnim predlog VK da Tužilački savjet predloži više kandidata koji su prethodno zadovoljili uslove javnog konkursa, ukoliko se u prvom krugu ne izabere VDT.
“Zbog toga bi trebalo propisati da postupak ne može da uspije ako se na konkurs ne prijave bar tri kandidata koji ispunjavaju uslove”, smatra Gorjanc – Prelević.
Bonus video:
