Iako se zvanično zalažu za demokratske vrijednosti i evropske intergacije čelnici Demokratske partije socijalista (DPS) i dijela opozicije sve češće pokazuju otvorenu netrpeljivost prema nevladinim organizacijama, smatraju u civilnom sektoru. Napadima na čelnike NVO, smatraju oni, dio političkih partija potvrđuje da ne želi građane koji kritički razmišljaju.
“Razvijeno i uticajno civilno društvo je omiljena meta populista različitih partijskih knjižica koji tu vježbaju svoju oštrinu i odmjeravaju snagu, uz korišćenje svih onih mehanizama koji nisu na raspolaganju civilnom društvu. Ta linija spajanja vlasti i dijela opozicije u netrpeljivosti prema NVO je linija koja nas i njih vrijednosno razdvaja a ukazuje i na njihovu suštinsku sličnost – oni ne žele aktivne građane koji kritički promišljaju, već samo vjerne podanike”, ocijenila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.
Dok je tokom izborne kampanje dio nezavisnih medija i civilnog sektora nazvao “fašistima” zbog pisanja o poslovima njegovog sina, predsjednik države Milo Đukanović nedavno je dio NVO nazvao “parapolitičkim organizacijama koje imaju za cilj da se domognu vlasti”. Đukanović im je ponovio da to “mogu uraditi samo preko izbora”. Premijer Duško Marković je NVO koje su od Evropske unije (EU) tražili aktiviranje klauzule balansa optužio za rad protiv državnih interesa.
Član Predsjedništva Demokratskog Fronta Milan Knežević nedavno je uslovio učešće u skupštinskoj radnoj grupi za reformu izbornog zakonodavstva, izostankom nevladinih organizacija koje je “delegirao (Džordž) Soroš”. Čelnici tog političkog saveza su u nekoliko navrata negodovali zbog izjava čelnika pojedinih NVO optužujući ih za “razbijanje opozicije po instrukcijama stranih ambasada”.
Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Mukističe da je lavina optužbi na račun dijela NVO plod mješavine neracionalnih očekivanja i neopravdanih strahova vlasti i dijela opozicije. On je upozorio da bi bilo manje prostora za rad NVO kada bi “vlast radila dobro, a opozicija više”.
“Sve partije vole NVO koje služe njihovim interesima. Vlast voli NVO koje ih ne kritikuju ili ih drugarski kritikuju između četiri zida. Ne podnose javnu kritiku, ponajmanje onu saopštenu na međunarodnim adresama. Vlast i opozicija se međusobno ”čašćavaju” etiketama slugu Vašingtona i Moskve, pa se i NVO sada i od jednih i drugih proglašavaju slugama EU ili misterioznih centara moći”, smatra Muk.
Ana Novaković iz Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO) ističe da se kulminacija netrpeljivostri vlasti prema civilnom sektoru dogodila nakon što su nepodobni predstavnici NVO isključeni iz Savjeta RTCG i izvršne direktorke Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanje Ćalović Marković iz Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije (ASK). Ona smatra da bi, u atmosferi pritisaka vlasti, opozicija trebalo da pokaže mnogo veću toleranciju na kritiku i spremnost na dijalog sa civilnim društvom.
“Čak i kada su im stavovi dijametralno suprotni. Upravo bi tu trebalo da postoji ključna razlika između opozicionih i vladajućih aktera. Nažalost, netrepeljivost prema NVO sektoru je očigledno zajednički imenilac DPS-a i Fronta”, smatra Novaković.
Nervoza jača približavanjem ka EU
Uljarević smatra da su napadi na civilni sektor sve učestaliji zbog svijesti političara da proces evropskih integracija smanjuje mogućnosti za zloupotrebe.
"Jasno mi je da je to nezamislivo onima koji demokratiju razumiju kao brojke i odnos tehničke većine i manjine, ali i oni moraju razumjeti da su to relativne kategorije i da je suština demokratije da se uvaže drugačija mišljenja i da se radi u pravcu istinske društvene inkluzije. U konačnici, to je ono čemu nas vodi i proces evropeizacije pa zato i ne čude sve češće nervozne i euroskeptične izjave donosilaca odluka kojima se taj put sve manje dopada jer on sužava prostor za održanje postojećih monopola moći", smatra ona.
Bonus video:
