Potpredsjednik Vlade i ministar za informaciono društvo i telekomunikacije Vujica Lazović kazao je da Vlada nije znala da Nacionalna sigurnosna agencija SAD (NSA) prati građane Crne Gore, niti joj je dala dozvolu da to radi.
"Niti smo znali, niti dali odobrenje. Nismo ni sigurni da je to što je u medijima objavljeno tačno", kazao je Lazović “Vijestima”.
NSA je dio vojne obavještajne zajednice SAD i predstavlja službu među bezbjednosnim organizacijama u toj zemlji o kojoj se najmanje zna.
NSA: Crna Gora u grupi više špijuniranih zemalja >>>
Ova agencija u žižu javnosti dospjela je kada je britanski Gardijan objavio svjedočenje bivšeg tehničkog asistenta i saradnika NSA Edvarda Snoudena koji je kazao da NSA prati građane cijelog svijeta, prisluškuje njihove telefonske razgovore i presrijeće im elektronsku poštu.
Na njenoj mapi Crna Gora je označena zelenom bojom, što označava veći stepen špijunaže.
Bosna i Hercegovina i Hrvatska označene su zelenom bojom, takođe.
Srbija je jedina na ovoj mapi označena crnom bojom koja je rezervisana za zemlje sa jako malim stepenom presretanih podataka.
Kosovo je izdvojeno iz Srbije i obilježeno narandžastom bojom, što je u rangu sa Indijom, Kinom i Egiptom, iz kojih je NSA presrela ubjedljivo najviše podataka.
NSA je samo u toku marta presrela blizu 97 milijardi digitalnih podataka o telefonskim pozivima i elektronskim porukama iz cijelog svijeta. Uvid u te podatke stekao je Gardijan, koji je i otkrio da se zapravo cijela "mašinerija" za prisluškivanje i praćenje naziva "Bezgranični doušnik".
Da li je zbog otkrivanja afere prisluškivanja Snouden heroj ili izdajica? >>>
Nacionalna sigurnosna agencija ove informacije dostavlja i ostalim obavještajnim agencijama. Materijal koji se prosljeđuje uključuje, takođe, elektronsku poštu i sadržaje telefonskih razgovora. To uključuje i komunikaciju na društvenim mrežama, poput Fejsbuka i Tvitera.
Američke špijunske agencije NSA i FBI izvlačile su podatke sa servera devet vodećih američkih informatičkih firmi, među kojima su Facebook, Google, Yahoo, Microsoft, Skype i Apple. Program preko kojeg se sakupljaju podaci nazvan je PRISM i rad je počeo 2007. godine.
Podaci koji se bilježe i kojima obavještajne agencije raspolažu su naši telefonski brojevi, serijski broj telefona, lokacije učesnika u razgovoru, trajanje poziva, mejlovi i svaka druga vrsta elektronske komunikacije.
Na ovaj način se prate potencijalno opasne osobe poput terorista, kao i njihova komunikacija s drugim ljudima.
Agencije su sinoć objavile da je Snouden, bivši radnik agencije CIA, nestao je pošto je posljednji put viđen u hotelskoj sobi u Hong Kongu. Zaposleni u hotelu su novinarima Rojtersa rekli da je 29-godišnjak napustio hotel juče nekoliko sati po objavljivanju snimka na kome je objasnio motive svog postupka. Ne zna se gdje se trenutno nalazi. Bijela kuća sinoć nije željela da komentariše istragu oko curenja povjerljivih podataka sa servera agencija CIA i NSA.
Galerija
Bonus video:
