Demokratski front napravio je prvi korak ka zakazivanju posebne sjednice Skupštine Crne Gore na kojoj bi se raspravljalo o zahtjevima sa građanskog protesta, saznaju "Vijesti" iz više izvora.
Prema informacijama "Vijesti", potpredsjednik Skupštine i funkcioner DF-a Branko Radulović dostavio je šefu parlamenta Ranku Krivokapiću nacrte dokumenata koja bi trebala da bude pretočena u predloge za posebnu sjednicu Skupštine, moguće na osnovu dogovora na Kolegijumu predsjednika Skupštine.
Osim nacrta posebnog zakona kojim se traži poništavanje predsjedničkih izbora i raspisivanje novih do 31. avgusta i predloga za formiranje Anketnog odbora i sprovođenje parlamentarne istrage o aferi "Snimak", Krivokapiću je dostavljen i nacrt zaključaka radi vraćanja povjerenja u izborni proces.
U nacrtu zaključaka radi vraćanja u izborni proces traži se i hitna reakcija tužilaštva povodom afere “Snimak”, kao i izbor novog VDT-a sa više od dvotrećinskom podrškom u parlamentu
"“U toj grupi trebalo bi da, na paritetnoj osnovi, budu zastupljene sve parlamentarne partije i po jedan predstavnik civilnog sektora i OEBS-a. Njihov zadatak bio bi da izmijene izborni zakon do 30. jula, kako bi se spriječile zloupotrebe koje su uočene na predsjedničkim izborima", kazao je jedan sagovornik “Vijesti”.
DF bi se prilikom ove inicijative mogao pozvati i na zaključak Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) koji su jednoglasno usvojili evropski i poslanici vladajuće koalicije, Pozitivne i SNP, a u kojem se navodi da se “izražava zabrinutost zbog nedovoljnog stepena povjerenja u izborni proces i poziva Skupština da otvori diskusiju o svim aspektima ukupnog izbornog procesa, posebno u kontekstu prigovora i sumnji koje je uputila opozicija”.
TV Vijesti, Jelena Ćorluka
U nacrtu zaključaka radi vraćanja u izborni proces traži se i hitna reakcija tužilaštva povodom afere “Snimak”, kao i izbor novog VDT-a sa više od dvotrećinskom podrškom u parlamentu.
Lider DF-a Miodrag Lekić prilikom posljednjeg sastanka sa Krivokapićem najavio je mogućnost povratka u parlament krajem sljedeće sedmice.
Šta piše u lex specialisu
Nacrtom lex specialisa, u koji su “Vijesti” imale uvid, partije koje su podržale Miodraga Lekića traže da se predsjednički izbori proglase nevažećim i nedemokratskim.
Ukazuje se da je građanima koji nijesu imali nova biometrijska dokumenta uskraćeno biračko pravo, iako kao crnogorski državljani prema Ustavu imaju pravo da glasaju
Oni smatraju da je na glasanju 7. aprila grubo pogažen 2. član Ustava u kome se navodi da se “ne može uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana na demokratskim izborima, u skladu sa zakonom”.
“Prilikom izbornog procesa prekršeni su brojni zakoni, suspendovana osnovna ljudska prava građana, zajamčena Ustavom Crne Gore i njenim zakonima, kao i konvencijama i pravilima međunarodnog prava”, navodi se u nacrtu obrazloženju lex specialisa.
Ukazuje se da je građanima koji nijesu imali nova biometrijska dokumenta uskraćeno biračko pravo, iako kao crnogorski državljani prema Ustavu imaju pravo da glasaju.
Time je pravo koje garantuje Ustav, suspendovano zakonom koji je niži pravni akt.
DPS se diči krađama
U obrazloženju nacrta lex specialisa se navodi da se na biračkim mjestima nijesu poštovala pravila DIK koja se odnose na glasanje putem pisma, te da se u velikom broju biračkih odbora glasalo mimo procedure.
Obrasci za glasanje pismom nijesu dostavljani odborima a, kako se navodi, u izbornom materijalu postoje nepotpisani ili nedostaju zahtjevi na svim mjestima gdje je kontrolisan izborni materijal.
Upozorava se da je nakon parlamentarnih izbora u birački spisak upisano 14.773 birača, ali i da je na spisku otkriven značajan broj “fantomskih glasača”
Kao dokaze predizbornih mahinacija, predlagač zakona je naveo podatke Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) u kojima se, između ostalog, navodi da je pred izbore u biračkom spisku napravljeno 30 hiljada promjena.
Upozorava se da je nakon parlamentarnih izbora u birački spisak upisano 14.773 birača, ali i da je na spisku otkriven značajan broj “fantomskih glasača”.
“Sudeći prema njihovim nastupima na zatvorenim partijskim sastancima, oni se ovakvom politikom i praksom služe i ponosno je ističu kao najveću prednost u odnosu na političku konkurenciju”, navodi se u nacrtu posebnog zakona.
Predlagač smatra da parlament treba da usvoji lex specialis, kako bi osnažio međunarodni ugled Crne Gore i funkciju predsjednika države.
Galerija
Bonus video:
