Vlada Crne Gore je u radnoj verziji akcionog plana za 23. poglavlje najavila izmjenu Ustava u dijelu pravosuđa za kraj jula, nakon što joj je iz Brisela poručeno da je predugo odlagala izmjene najvišeg pravnog akta.
Prema saznanjima “Vijesti” u revidiranoj verziji akcionog plana za 23. i 24. poglavlje skraćeni su rokovi za ispunjavanje evropskih obaveza, precizirano je koliko će reforme koštati državu dok su kao glavni ciljevi upisane precizne preporuke iz briselskog izvješataja o skriningu.
Prema revidiranoj verziji akcionog plana, kako saznaju “Vijesti”, izmjena Ustava oročena je za kraj jula, dok će tri mjeseca nakon izmjena Ustava biti utvrđen nacrt zakona o Vladi. Prdviđena je i izrada analiza zakonodavnog okvira za nezavisno pravosuđe i efekata njegove primjene u praksi. Akcionim planom je predviđeno i da krajem 2017. bude sprovedena anketa građana o nezavisnosti sudija.
U preleminarnim komentarima na prvu radnu verziju akcionog plana eksperti Evropske komisije (EK) bili su nezadovoljni predugačkim rokovima, navodeći da se mnoge od zacrtanih obaveza mogu ispuniti "već sada". Kao primjer su naveli promjenu Ustava, pojedine zakone za pravosudne organe, etičke kodekse i racionalizaciju sudske mreže.
Brisel je negodovao i što su u oba akciona plana, oročena na pet godina, navedene nedovoljno precizirane i konkretne mjere, uopšteni ciljevi kao i prečeste upotrebe termina "kontinuirano". U radnoj verziji plana, koji je kritikovan iz Brisela, rok za izmjenu Ustava bio je određen do kraja godine, izmjene zakona o Sudskom savjetu i tužilaštvu, kao i Zakona o Skupštini za kraj naredne godine. Za kraj 2014. bio je predviđen i pravilnik o radu Tužilačkog odnosno Sudskog savjeta i izbor članova tih tijela.
Eksperti EK ocijenili su da je termin za mijenjanje najvažnijeg pravnog akta suviše dalek. Smatraju i da se sa mijenjanjem zakona i podzakonskih akata ne treba čekati na izmjene Ustava.
"Smatramo da je rok za završetak ustavnih promjena, četvrti kvartal 2013 suviše daleko. Crna Gora treba da bude svjesna da mnoge države članice EU, ovo doživljavaju kao veoma važno i mogle bi vezati otvaranje ovog poglavlja za uspješan završetak ustavne reforme”, navedeno je u primjedbama EK.
Akcionim planom su skraćeni rokovi za izradu Analize o racionalizaciji sudske mreže i uvođenje slučajne dodjele predmeta u svim sudovima. Planirana je i analiza o zahtjevima za izuzeće sudija. Eksperti EK su imali primjedbe na prvobitnu verziju u kojoj su te mjere predviđene od 2015. do 2017. godine.
U radnoj verziji akcionog plana najavljena je "efikasna primjena kontrolnih mehanizama Skupštine" u prevenciji korupcije kroz pisanje izvještaja o učincima Odbora za antikorupciju. To skupštinsko tijelo će morati da ima podatke o broju analiza o radu državnih organa zaduženih za borbu protiv korupcije, izvještaje o broju podnijetih zahtjeva za kontrolna saslušanja kroz skupštinska tijela, izvještaje o broju podnijetih interpelacija o radu Vlade. To su i bile preporuke iz izvještaja o skriningu.
Prema radnoj verziji akcionog plana, od 2013. do kraja 2016. predviđena je analiza usklađenosti propisa o finasiranju političkih partija sa evropskim standardima, donošenje novog zakona o finasiranju izbornih kampanja, izvještaja o donatorima, izmjena izbornog zakona kao i zakona o predsjedniku Crne Gore.
U izvještaju o skriningu u tom dijelu je preporučeno da se unaprijedi sistem finansiranja političkih partija, kroz pouzdane izvještaje, efikasnu kontrolu i mogućnost sankcionisanja od strane nezavisnog tijela. Preporučeno je i da se ojačaju kapaciteti Državne revizorske institucije i Državne izborne komisije i osigura jasna podjela zadataka i okvir saradnje. Navedeno je da treba slijediti preporuke GRECO u toj oblasti.
Brisel očekuje vidljivi napredak da bi se integracije ubrzale
Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Duško Marković je krajem aprila izjavio da je planirano objavljivanje posljednjih nacrta akcionih planova odmah nakon praznika, kako bi se kroz javnu raspravu o njima izjasnili građani, civilni sektor, akademska zajednica i parlament. Ipak, revidirane verzije dva dokumenta, nakon primjedbi eksperata iz Brisela, nijesu dostavljene ni članovima radnih grupa iz civilnog sektora, iako je bilo najava da će ih objaviti 10. aprila.
Osim akcionih planova nedostupne su zvanične informacije o tome koje su primjedbe EK uvažene prilikom dorade akcionih planova. Iz Ministarstva pravde, čiji su predstavnici šefovi radnih grupa za poglavlje 23, “Vijestima” je rečeno da nijesu ovlašćeni da daju informacije već da je to u nadležnosti Ministarstva vanjskih poslova preko kojeg komuniciraju i sa ekspertima iz Evropske komisije u vezi sa svim pitanjima koja se tiču procesa evropskih integracija. Iz MVP-a "Vijesti" nijesu uspjele da dobiju informacije jer ih nije odobrio glavni pregovarač Andrija Pejović.
Za evropski put trošite svoje, pa naše pare
Prema informacijama “Vijesti”, dorađenim verzijama akcionog plana precizirani su i izvori finansiranja, što je nedostajalo u radnim verzijama.
U preliminarnim ocjenama evropskih eksperata predočenim na sastanku sa glavnim pregovaračem Andrijom Pejovićem, od Vlade je traženo da u akcionim planovima za dva ključna poglavlja uloži dodatne napore kako bi se uradila pouzdana procjena troškova i izvora finansiranja.
“Što se tiče korišćenja sredstava IPA, crnogorskim organima bi trebalo da bude jasno da IPA predstavlja pomoć i podršku Crnoj Gori u ispunjavanju obaveza tokom pregovora, ali da je isključiva odgovornost Crne Gore da uradi šta je potrebno tokom pregovora. Pojedinačna ministarstva neće biti u mogućnosti da preuzmu obaveze o budućem korišćenju sredstava IPA”, navodi se u komentaru na akcione planove za poglavlja 23 i 24 koja se odnose na pravosuđe, osnovna prava, i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Navodi se i da je pomoć IPA za 2012. i 2013. već programirana, te da u akcionim planovima treba navesti precizne brojke o tome koliko će koštati pojedine mjere. “Finansijska pomoć EU može održati proces, ali treba jasno pomenuti vlastima da je na kraju njihova odgovornost da ispune obaveze koje proizilaze iz pristupnih pregovora i da na vrijeme sprovedu mjere iz akcionih planova.
Potrebna je pažljiva kalkulacija iznosa koji su potrebni", navodi se u dokumentu EK.
Obnavljanje lekcije o „visokoj korupciji”
Navedene mjere u oblasti korupcije, prema ocjeni EK, najproblematičnije su napisane jer je za taj dio "ostao opšti utisak o nedostatku vizije o važnosti i postavljanju prioriteta”. Ističe se i da je u izvještaju o skriningu upozoreno da je Crnoj Gori potrebna snažna antikorupcijska agencija koja uživa neophodnu samostalnost, sa ovlašćenjima za vođenje istraga, dobro povezana sa drugim djelovima uprave i pravosuđa.
Prema nezvaničnim informacijama "Vijesti" ta preporuka najvjerovatnije će biti sprovedena spajanjem Komisije za sprečavanje sukoba intresa i Uprave za antikorupciju. U revidirani akcioni plan uvrštene su preporuke iz skrininga za poglavlje 23, da se ojača i eventualno preispita institucionalni okvir za borbu protiv korupcije, navodeći da nadležnosti Uprave za antikorupcijsku inicijativu moraju biti unaprijeđene.
Šta je to korupcija na visokom nivou: Marković
Zahtjevano je poboljšanje sistema prijave i provjere imovine i uvođenje mjere koja sprečava da javni funkcioneri imaju udjela u privatnim preduzećima. U radnoj verziji plana predviđeno je omogućavanje Specijalnom tužilaštvu da efikasno sprovode finansijske istrage, uvezuju se sa bazama podataka MUP-a, Poreske uprave, policije, Lučke kapetanije, Uprave carina, Uprave za nekretnine, bankarskih računa poslovnih banaka, Uprave za sprječavanje pranja novca i finansiranje terorizma.
Preporučeno je da se preispita definicija „korupcije na visokom nivou” u svijetlu nadležnosti Specijalnog odjeljenja VDT. Eksperti su preporučili i da sistem kontrole javnih nabavki mora biti osnažen, kao i nadzor nad primjenom dodijeljenih ugovora.
Traženo je da se pišu posebni planovi za ranjive oblasti utvrđene u nalazima procjene rizika iz jula 2011. Prema Vladinom dokumetu najrizičnije oblasti su građevinarstvo, javne nabavke, obrazovanje, zdravstvo i javna uprava.
Zaštitite zviždače
U radnoj verziji AP-a za poglavlje 24, između ostalog, najavljena je reorganizacija jedinice za privredni kriminalitet do kraja godine. MUP će ove godine morati da donese Strategiju i zakon za smanjenje malokalibarskog oružja.
Planirana je i izmjena Zakona o staranju privremeno i trajno oduzetom imovinom, tako što će se uvesti odredba da se dio oduzete imovine i prihodi od njene prodaje prosleđuju državnim organima zaduženim za borbu protiv teškog i organizovanog kriminala.
Predviđeno je i da se za Upravu za imovinu uvede obaveza da od Uprave policije, bez donošenja rješenja, preuzima kvarljivu i rizičnu robu. “Treba preduzeti potrebne mjere kako bi sistem zaštite lica koja prijavljuju korupciju bio efikasniji u praksi", preporučeno je u izvještaju Brisela.
Akcionim planom je predviđeno da se do kraja 2014. završi tehničko opremanje odsjeka za posebne provjere koji je u nadležnosti MUP-a, a da se iz budžeta izdvoji 1.9 miliona eura. Tokom 2015. planirano je osnivanje kriminalističko-obavještajne jedinice Uprave policije, dok će u Odsjeku za suzbijanje privrednog kriminala morati da se formira Nacionalna centralna kancelarija koja će se baviti problematikom falsifikovanja eura.
Galerija
Bonus video:
