U civilnom sektoru smatraju da Vlada ne obavlja dovoljno transparentno proces izrade akcionih planova za poglavlje 23 Pravosuđe i temeljna prava, iako je Evropska komisija(EK) to tražila od crnogorskih vlasti.
U Izvještaju o skriningu za 23 poglavlje, EK je navela da akcioni plan ili više njih moraju biti razvijeni kroz “potpuno transparentan” proces konsultacija “sa svim zainteresovanim stranama, kako bi se osigurala puna podrška za njihovo sprovođenje”.
Predstavnik Centra za građansko obrazovanje (CGO) Boris Marić u radnoj grupi za poglavlje 23 tvrdi da je samo dio članova bio upoznat sa cjelokupnim procesom, dok su predstavnici civilnog sektora uključivani po potrebi.
Izrada akcionih planova je upravo uslov za otvaranje najbolnijih poglavlja, 23 i 24, u pregovorima sa EU. Akcioni plan treba da sadrži informacije o tome na koji način i u kojim rokovima Crna Gora se obavezuje da ispuni zahtjeve EU u oblastima pravosuđa, antikorupcije i ljudskih prava.
Planom, koji se radi uz sugestije EK i članica EU, treba da bude obuhvaćen širok spektar oblasti, od reforme sudstva, zaštite ličnih podataka, slobode medija, pitanja iz nadležnosti lokalne uprave, prava žena, LGBT, romske populacije...
U Ministarstvu vanjskih poslova i evropskih integracija tvrde da je stručna javnost bila uključena u izradu akcionog plana, navodeći da su u radnoj grupi i predstavnici državne uprave, civilnog sektora i Univerziteta.
U radnoj grupi za 23 poglavlje od 48 predstavnika, njih šest su iz civilnog sektora. To su Tamara Durutović iz Advokatske komore, Ivana Jelić sa Pravnog fakulteta, i predstavnici NVO Ana Novaković(CRNVO) Velida Hodić (Ikra Rožaje), Jovana Marović (Institut Alternativa) i Marić. Ostali su predstavnici ministarstva, državnih organa i Skupštine.
Iz MVPEI navode da su oni koji nijesu ušli u radnu grupu mogli da dostave primjedbe preko predstavnika NVO u radnoj grupi.
Međutim, Marić upozorava da se ne može govoriti o transparentnosti u izradi akcionog plana, jer je on tretiran kao interni dokument.
Boris Marić iz CGO upozorava da se ne može govoriti o transparentnosti u izradi akcionog plana, jer je on tretiran kao interni dokument
“Transparentnost do sada nije funkcionisala u praksi, a čak su nam na zadnjem sastanku naglasili da se radi o internom aktu koji nije preporučljivo davati javnosti na uvid. Kako ja nekog mogu da konsultujem oko akcionog plana, kada se radi o internom dokumentu”, kaže Marić.
U ministarstvu koje vodi Igor Lukšić navode i da će ubuduće svi dokumenti biti dostupni javnosti, dok će u izradi planova biti konsultovani izvještaji međunarodnih organizacija i analize crnogorskih NVO. U tom Vladinom resoru tvrde da nema diskriminacije pojedinih članova radne grupe i da su svi uključeni u proces.
“Članovi radnih grupa iz civilnog sektora imaju isti tetman kao i predstavnici organa državne uprave, imaju pristup svim podacima i njihovo mišljenje je uvijek uvaženo. Neki od predstavnika civilnog društva koordinatori su za pojedina potpoglavlja”, navode u ministarstvu.
Marić tvrdi da to ipak ne funkcioniše u praksi, navodeći kao primjer podgrupu za temeljna prava koja nije blagovremeno dobijala izvještaje i dokumenta nadležnih institucija.
On je kazao da se prilikom objavljivanja izvještaja o skriningu pokazalo da svi članovi radne grupe nijesu jednaki:
“Iako je članovima radne grupe obećano da će taj izvještaj dobiti do nove godine, prvi put smo ga čitali u medijima”.
I izvještaje o skriningu za poglavlja 23, 24 i 25 Vlada je objavila i prevela, nakon što je iz Delegacije EU u Crnoj Gori saopšteno da nacionalne vlasti odlučuju hoće li objaviti ta dokumenta. Prethodno je glavni pregovarač Aleksandar Pejović tvrdio da ne može da objavi skrininge, jer su oni vlasništvo EK.
Iz Ministarstva pravde ranije su najavljivali da će do kraja februara poslati EK nacrt tog dokumenta. Toj rok je, prema posljednjim medijskim navodima, prolongiran za april.
Nakon što iz EK vrate Akcioni plan sa sugestijama, on se nakon dorade prosljeđuje Vladi.
Nakon toga, konačnu verziju plana na uvid dobijaju države članice EU, koje treba da daju zeleno svjetlo da na osnovu tog plana započnu pregovori. Predstavnici Vlade su ranije kazali da EK očekuje da se do kraja septembra zaokruži pisanje akcionih planova.
Zašto ne organizovati javnu raspravu kao 2011.
Tea Gorjanc-Prelević iz Akcije za ljudska prava smatra da se oko akcionog plana mora otvoriti javna raspravu, kako bi u taj dokument bile uključene sugestije svih zainteresovanih. Javna rasprava, smatra ona, mora biti blagovremeno najavljena i za nju treba obezbijediti dovoljno vremena.
“Postupanje suprotno tome bilo bi protivno već uspostavljenoj dobroj praksi. Podsjetiću da je takva rasprava organizovana kod izrade Akcionog plana Vlade za praćenje sprovođenja preporuka Evropske komisije 2011. godine i tada je usvojeno devet predloga Akcije za ljudska prava”, kazala je ona, podsjećajući da Vladu na to obavezuje i član 80 Zakona o državnoj upravi prema kome su ministarstva i organi uprave dužni da obezbijede saradnju sa NVO u vidu konsultacija prilikom izrade strategija, pogotovo u oblasti ljudskih prava.
“Akcioni plan je dokument od izuzetnog javnog interesa, koga će usvojiti Vlada, tiče se unapređenja garancija ljudskih prava, i ne vidim nijedan razlog zbog koga takva rasprava ne bi trebalo da se održi”.
Saracin: Građani moraju znati šta se sve mijenja
Manuel Saracin, poslanik Zelenih u njemačkom parlamentu i portparol za evropska pitanja rekao je da proces pristupanja EU treba da bude što transparentniji, jer građani moraju da prepoznaju promjene i reforme, kako bi mogli da ostvare svoja prava i prate proces pristupanja EU.
"Proces pregovora i prilagođavanja zakonodavstva sa evropskom pravnom tekovinom i njihove primjene treba da bude što je moguće više javniji - javan za debatu u Crnoj Gori, za civilni sekror, za medije kako bi građani stekli sliku o stvarima koje se mijenjaju", rekao je Saracin juče na sastanku sa predstavnicima crnogorskih medija.
Galerija
Bonus video:
