Slučaj bivšeg direktora Direkcije za željeznicu Nebojše Obradovića samo je nastavak prakse vlasti da pravosnažno osuđene “zaslužne” funkcionere vladajućih partija štiti time što ih nanovo uhljebljuje na javnim funkcijama, uprkos jasnoj zakonskoj zabrani.
Za to su najbolji primjeri funkcioneri Demokratske partije socijalista (DPS) u Pljevljima Joka Đačić i Sead Vesnić koji su osuđeni za kupovinu glasova, odnosno za povredu slobode opredjeljenja pri glasanju na izborima 2012. i 2014. godine.
Vesnić je osuđen na uslovnu kaznu zatvora od šest mjeseci zbog zloupotrebe prilikom raspodjele jednokratnih novčanih pomoći pred parlamentarne izbore 2012. godine, a Đačićeva je dobila istu kaznu zbog kupovine glasova uoči lokalnih izbora 2014.
“Upravna inspekcija je konstatovala da ih krivično djelo za koje su osuđeni čini nedostojnim funkcije i naložila otklanjanje nepravilnosti. Uprkos tome, predsjednik Opštine nije razriješio funkcije ova lica, već ih je postavio na nove funkcije. Ministarstvo javne uprave je u januaru 2018. poništilo raniju odluku Upravne inspekcije na upitnim osnovama, tvrdeći da pozicije vršioca dužnosti, na koje su ove osobe postavljene, nijesu izričito regulisane zakonom”, podsjetile su Centar za građansko obrazovanje (CGO), Institut alternativa, CEMI i CRNVO u dokumentu “Crna Gora između lidera i simulatora reformi” u kojem na primjerima objašnjavaju kako crnogorska vlast fingira reforme.
U dijelu koji se konkretno odnosi na aferu “Snimak” i zloupotrebu državnih resursa u partijske svrhe, za koju je Brisel godinama tražio politički i pravni epilog, oni su podsjetili na najpoznatiji primjer Zorana Jelića, poznatog po izjavi “jedan zaposleni, četri glasa za DPS”.
“Skupštinski odbor je predložio njegovo imenovanje na dan kad je Federika Mogerini, visoka predstavnica EU, govorila u Skupštini Crne Gore (mart 2017). Time je ključni akter afere “Snimak” doživio političko unapređenje umjesto presude. Pored toga, Jelić je godinama kršio zakon obavljajući istovremeno funkciju poslanika i državnog službenika u Zavodu za zapošljavanje, a dobio je i negativno mišljenje Državne revizorske institucije (DRI) za upravljanje”, piše u dokumentu četiri NVO.
Obradović je pravosnažno osuđen za zloupotrebu položaja na tri mjeseca zatvora, uslovno na dvije godine, zbog plaćanja partijskog skupa Socijaldemokrata u “Ramadi”. Apelacioni sud je odluku u slučaju “Ramada” donio 15. januara, a Obradović je ostavku na mjesto direktora Direkcije podnio 19. februara. Dan kasnije raspoređen je na novo radno mjesto u Ministarstvu saobraćaja, kojim rukovodi Osman Nurković, kao samostalni savjetnik u Službi za finansijsko-knjigovodstvene poslove i to na osnovu internog oglasa. On je, prema informacijama “Vijesti”, nakon “ostavke” samo preraspoređen.
Veći nivo interesovanja za slučaj Obradovića se može tumačiti time što je praksa vlasti da štiti osuđene “zaslužne” funkcionere sa lokalane vlasti prenijeta na nivo vlade. Premijer Duško Marković je obećao da će utvrditi o čemu se radi, iako je Mladen Bojanić, koji je i pokrenuo to pitanje, u pismu premijeru naveo da je ovo u suprotnosti sa prethodno izraženim stavom o nultoj stopi tolerancije na korupciju i da se “zapravo promoviše korupcija i pospješuje nezakonito ponašanje službenika vlade”. Upravna inspekcija treba da reaguje
Milena Milošević iz Instituta Alternativa smatra da bi zapošljavanje Obradovića u Ministarstvu saobraćaja trebalo da bude alarm za nadležnu inspekciju.
“Upravna inspekcija može da reaguje i po službenoj dužnosti ukoliko primijeti da neka praksa nije u skladu sa zakonom. Može po inicijativama, ali u ovom slučaju mislim da ne treba da se čeka već da izvrši inspekciju i ono što je najbitnije da utvrdi da li su se stekli uslovi za prestanak ovako zasnovanog radnog odnosa”, kazala je Miloševićeva za Televiziju Vijesti, dok su iz Ministarstva javne uprave poručili da slučaj zapošljavanja Obradovića ne nalazi u radu kod Upravne inspekcije.
Iako je premijer najavio da će ispitati Obradovićevo zapošljavanje, Bojanić ne očekuje reakcije nadležnih.
“U ovom momentu Crna Gora je besudna zemlja. U Crnoj Gori nema pravde. Očekujem ono što rade kad ne mogu da se izvuku – da ćute i da sve ovo padne u zaborav“, kazao je on.
Bonus video:
